Buzeština

Buzeština, geografsko-pov. naziv za sjev. dio središnje Istre, u gusto naseljenoj plodnoj dolini rijeke Mirne (gornji tok), oko grada Buzeta te okolnih brda, uključujući i planinski masiv Ćićarije. Buzeštinu danas čini područje grada Buzeta i općine Lanišće, u kojima na površini od 316km² u 70 naselja živi 6008st. (2001). B. obuhvaća raznolika područja: središnji predio oko Buzeta plodna je kotlina koju čine dolina Mirne i pritoka; brdoviti južni i zap. predio, flišne podloge, ispresijecan je bujičnim potocima (Roč, Hum, Draguć, Vrh i Sovinjak, Mlun, Salež), te vapnenački krševiti predio Ćićarije na sjeveru i sjeveroistoku (Brest, Vodice, Lanišće). Klima i vegetacija imaju donekle kontinentalna obilježja, osim na jugozap. rubu, gdje se osjeća utjecaj mediteranskih strujanja, a dolinom Mirne ona u manjoj mjeri prodiru i do Buzetske kotline, dok su na Ćićariji izrazito planinske. Reljef brdskoga flišnog područja i vapnenačkoga planinskoga grebena otežava komunikacije, tako da su one najlakše u dolinama rijeka, ali postoje putovi koji Buzeštinu povezuju i sa susjednim krajevima (prema Sloveniji, Lupoglavu i Učki, Pazinu). Plodno tlo pogodovalo je uzgoju vinove loze i proizvodnji vina, pa mnogobrojne vinske ceste povezuju veća i mala vinogradarska gospodarstva. Osim toga, gospodarstvo se temelji na stočarstvu po okolnim brdima i padinama Ćićarije, te na drvnoj i metalnoj industriji u Buzetu. U novije doba razvija se turizam. U okolici Buzeta nalazi se središte ekstremnih sportova »Raspadalica«, s vlastitim kampom, ponuda kojega uključuje paragliding, zmajarenje, alpinizam, planinarenje, biciklizam i speleologiju. Između Buzeta i Motovuna nalaze se Istarske toplice: Lječilište sv. Stjepana razvilo se oko izvora ljekovite vode, a nudi fizikalnu terapiju, kozmetičke tretmane i mnoge sportske aktivnosti. U Buzeštini je razvijen agroturizam, a najpoznatiji su gastronomski specijaliteti tartufi. Kulturno-povijesno i turistički značajna su naselja: Roč, Hum, Brest, Lanišće, Slum, Sovinjak, Sveti Duh i Štrped. Arheološka i pov. svjedočanstva pokazuju naseljenost u prapovijesti i antici (Piquentini). U ranome sr. vijeku naselili su se Hrvati, o kojima svjedoče nekropole (→ Mejica). U sr. je vijeku veći dio područja bio pod vlašću Venecije, na granici prema Pazinskoj knežiji, a u XIX.st. u Buzetu je bilo jedno od središta nacionalne borbe Hrvata za jezik i polit. prava. B. je u XX.st. postupno postala najslabije naseljenim dijelom Istre, a pogotovo nakon II. svj. rata.

Đ. Fabjanović, R. Matijašić