Leksikografski zavod Miroslav KrležaIstarska županija / Regione istriana
Istarska enciklopedija
ProjektAbecedarijTražilicaKontakt

Crveni otok (tal. Isola Rossa), otok kraj Rovinja, najviša kota 18m nad morem, grad Rovinj. Suvremeni nesonim za dva otoka koja su prevlakom spojena u jednu cjelinu: sjev. Otok sv. Andrije (tal. S. Andrea) i juž. Maškin (tal. Maschin). Opseg mu je 3,1km, površina 23,3 ha. Dio je rovinjskog arhipelaga, koji se proteže južno od gradske luke do Sv. Ivana na pučini (tal. S. Giovanni in Pelago). Pokriven je gustom sredozemnom vegetacijom, koja je dijelom posađena krajem XIX. i poč. XX.st. ali je i ranije otok bio poznat po bogatoj flori. Na otoku uspijeva više od 180 biljnih vrsta. Orkansko nevrijeme uništilo je u ljetnoj oluji 14.VII.2002. veći dio stoljetne borove šume. Otok je bio naseljen u prapovijesti, kao i u antičko doba (ostatci rim. zidova vidljivi su u moru). U VI.st. na otoku je ravennski nadbiskup → Maksimijan sv. osnovao benediktinski samostan, kojemu je dodijelio posjede i na kopnu oko Rovinja (darovnica iz 547). Tada se otok nazivao Insula Serra. U vrelima se nakon VI.st. samostan spominje 858. i zatim do XIII.st., kada je vjerojatno napušten. Od predromaničke crkve (IX.st.) sačuvan je samo središnji dio s kupolom, koji je u XIX.st. uklopljen u dio stambene vile. Na zidovima su do sred. XX.st. bili sačuvani tragovi fresaka iz karolinškog razdoblja, danas jedva vidljivi. Od XV.st. držali su ga franjevci opservanti, a prvim gvardijanom drži se sv. Ivan Kapistran, koji se spominje u pismu pape Nikole V. od 17.XII.1453. Samostan je ukinut 1809., te je 1820. prodan i pretvoren najprije u uljaru, a potom i u cementaru, pa je zvonik preuređen u dimnjak. Otok je 1890. kupio barun → G. Hütterott, koji je obnovio zgradu samostana i pretvorio je u svoju rezidenciju, a sačuvani dio predromaničke samostanske crkve postao je ponovno kapelom. Obnovio je staze i cjelokupnu vegetaciju sađenjem mnogobrojnih novih i autohtonih biljaka. Od 1893. do 1904. zasađeno je nekoliko stotina borova. Na otoku su do 1914. boravili mnogobrojni pripadnici austr. i ug. aristokracije, kao i članovi carske obitelji (nadvojvoda Karl Stefan, nadvojvotkinja Marija Terezija, nadvojvotkinja Stephania i dr.). Između dvaju svj. ratova otok je propadao, a nakon 1945. nacionaliziran je i poslije pretvoren u turistički kompleks. Izgrađen je veliki hotelski kompleks (hotel Istra izgrađen je 1969), a starije Hütterottove zgrade iskorištene su za razne namjene. Zapušten, poč. 1990-ih ponovno je privatiziran prodajom, te se sustavno obnavlja u arhitektonskom i prirodnom pogledu (u tijeku je sanacija biljnog pokrova). Na Maškinu se ugl. okupljaju naturisti. Za nautičare postoji manja luka s mogućnošću veza.

LIT.: B. Fučić, Karolinška zidna slika iz crkve Sv. Andrije na otoku kod Rovinja, Bulletin JAZU, 1965, 1–3.

R. Matijašić


CRVENI OTOK, crkva i samostan, danas dio hotelskoga kompleksa