čitanke

čitanke, školski udžbenici s izborom znanstveno-popularnih, književno-umjetničkih i poučnih štiva, sastavljenih prema dobi, sposobnosti i shvaćanju učenika. Borba za hrv. jezik i hrv. školstvo u Istri nametala je i potrebu za udžbenicima na hrv. jeziku, posebice čitankama. Prvi udžbenik te vrste, Hrvatsku početnicu za opće pučke škole, sastavio je 1889. → F. Franković. Potom su iz tiska izašle Druga čitanka za obćenite pučke škole (1896) i Treća čitanka za obćenite pučke škole (1890) J. Peričića, V. Danila, J. Devića, A. Kriletića i M. Zglava. Dugo su bile u uporabi, te su zastarjele i učenicima postale neprivlačnima, a kako su u školama drugih narodnosti učenici češće dobivali nove čitanke, te su škole smatrane boljima, pa su se često i hrv. djeca upisivala u njih. Početnica bi se obradila u I. razredu, Druga čitanka u II. i III., a Treća u ostalim razredima (IV–VI). Mogle su se obraditi u kraćem vremenu od onoga za koji su bile predviđene, pa se gradivo nepotrebno ponavljalo, a učitelji su zato na stručnim skupovima izražavali potrebu za novim udžbenicima. Učitelj iz Opatije A. Rajčić sastavio je 1906. čitanku za V. i VI. razred, ali rukopis nije bio prihvaćen. Kako su č. bile jedinim udžbenicima u istar. pučkim školama, iako namijenjene za nastavu čitanja i pomoć u nastavi jezika, ujedno su bile i ishodištem za svu škol. nastavu. U posebnoj čitanci za IV. razred trebala su biti štiva za nastavu prirodopisa, zemljopisa i povijesti, a u čitanci za V. i VI. razred i štiva za pouku o ljudskom tijelu, prirodoslovlju te gospodarstvu i poljoprivredi. U Beču su sred. 1913. izašle dvije č. za hrv. opće pučke škole: Druga čitanka za hrvatske opće pučke škole, 2. i 3. školska godina, koju je priredio → V. Nazor sa suradnicima K. Přibilom i J. Ribarićem, i Treća čitanka za hrvatske opće pučke škole, 4. školska godina, koju je također priredio V. Nazor sa suradnicima: F. Bafom, J. Jakcem, K. Přibilom, R. Saršonom, M. Trentom i N. Žicom. Kako je već 1891. bila izašla Prva čitanka za hrvatske opće pučke škole, koju su priredili F. Baf, K. Přibil i R. Saršon, do kraja I. svj. rata hrvatske škole u Istri imale su zadovoljavajuće čitanke. Nakon aneksije Istre Italiji hrv. je školstvo proživljavalo tešku krizu, a jedna od teškoća bilo je pitanje udžbenika za osnovne škole. Bilo je pokušaja preradbe Prve čitanke, a zabranjena su štiva u drugim čitankama koja su podsjećala na Austro-Ugarsku Monarhiju i građu koja se odnosila na hrv. povijest. Kako bi se teška situacija s hrv. udžbenicima ublažila, A. Rajčić predložio je da se do uređivanja novih čitanki svakih 10 do 15 dana izdaje poseban škol. list s otisnutim gradivom koje bi se u tom razdoblju obrađivalo u nastavi. Učiteljske organizacije pokrenule su pitanje tiskanja udžbenika, preradbi postojećih čitanaka i sastavljanja novih. Baf i Rajčić pripremili su rukopise novih čitanaka za hrv. pučke škole, ali je njihovo odobrenje predugo čekano, pa je Rajčić sam u Opatiji tiskao posebne brošure kao manje, kraće čitanke za sve razrede hrv. osnovnih škola. Obuhvaćale su 25 etičkih štiva s jezikoslovnim vježbama. Učiteljsko društvo Istre pozvalo je na kupnju Rajčićevih čitanaka, koje su se mogle nabaviti u knjižari u Pazinu, a kako djeca ne bi zaboravila čitati na svojem jeziku, učitelji i svećenici bili su zamoljeni da nabave čitanke za mjesta u kojima su hrv. škole bile zatvorene. Tek nakon pojavljivanja tih brošura izašla je hrv. čitanka Na rođenoj grudi, koju je napisao zadarski prof. Arturo Cronia. Nakon tri godine bez hrv. čitanki, potkraj škol. god. 1921/22. odobreno je izdavanje Bafove Početnice i Rajčićeve Druge čitanke. One su bile ocijenjene vrlo prihvatljivima, a početnica Na rođenoj grudi teško razumljivom i pisanom za gradske škole u Dalmaciji, a ne za seoske u Istri. Ubrzo nakon toga iz tiska su izašle Treća i Četvrta čitanka A. Cronije. Na poč. 1922. tiskana je u Trstu Čitanka za I. razred – prvo školsko godište hrvatskih pučkih škola F. Bafa. Međutim, od škol. god. 1923/24. Gentileovom reformom, ozakonjenom kraljevskim dekretom od 1.X.1923., u svim prvim razredima osnovne škole tal. jezik postao je jedinim nastavnim jezikom, pa su i hrv. udžbenici povučeni iz uporabe. Nakon 20 godina faš. okupacije prva hrv. škola u Istri proradila je 16. II. 1944. u selu Sv. Donat kraj Buzeta, a do kraja škol. god. 1943/44. radilo je 46 osn. škola. Oblasni NOO za Istru tiskao je 1944. Početnicu te 1945. Istarsku početnicu za narod (→ početnice). Od 1945. u Istri su u uporabi isti udžbenici kao i u drugim dijelovima Hrvatske.

LIT.: V. Spinčić, Crtice iz hrvatske književne kulture Istre, Zagreb 1926; M. Demarin, Hrvatsko školstvo u Istri, Zagreb 1978; B. Jakovljević, August Rajčić, učitelj i pisac udžbenika, Istarska Danica 1996, Pazin 1995.

B. Jakovljević, A. Diklić