Društvo južnih željeznica (Kaiserlich-königliche privilegierte Südbahn-Gesellschaft)

Društvo južnih željeznica (Kaiserlich-königliche privilegierte Südbahn-Gesellschaft), carsko i kraljevsko privilegirano društvo juž. lombardskih, venecijanskih i centralnotal. željeznica; utemeljeno je 23.IX.1858. sa sjedištem u Beču, a kao D. j. ž. poslovalo je od 18.XI.1876. Velik udio u njemu imale su Rothschildove banke. Na našem je području upravljalo prugom Beč–Trst, koju je pod povoljnim uvjetima kupilo od države, a izgradilo je i → Riječku prugu. U početku prometovanja upravljalo je i prugom Divača–Pula. Osobito je zaslužno za razvoj turizma u Opatiji. Direktor Friedrich Schüler izgradio je prvi opatijski hotel Kvarner, a organizirali su i promet vagona za spavanje iz Beča do Rijeke i Pule. D. j. ž. imalo je monopol na promet i izgradnju željeznica prema Jadranu. Raspadom Austro-Ugarske Monarhije i Društvo se raspalo prema državama sljednicama, ali je nastavilo s radom kao Društvo željeznica Dunav–Sava–Jadran. Na Brijunima su predstavnici Društva s Italijom, Njemačkom, Mađarskom i Nezavisnom Državom Hrvatskom 10.VIII.1942. potpisali sporazum kojim su ga gotovo ukinuli. Mirovnim ugovorom 1947. u Parizu taj je sporazum proglašen ništetnim. Jugoslavija je za pruge na svom teritoriju morala platiti odštetu, a posljednja je rata bila plaćena 1.I.1967. i od tada prestaju prava D. j. ž. na tim prugama.

J. Orbanić