Leksikografski zavod Miroslav KrležaIstarska županija / Regione istriana
Istarska enciklopedija
ProjektAbecedarijTražilicaKontakt

Este (estenska kultura, tal. civiltà Atestina), prapov. željeznodobna kultura, nazvana po mjestu Este kraj Padove (ant. Ateste). Bila je proširena na prostoru današnje regije Julijske Venecije, a imala je jak utjecaj na susjedna područja. Njezini su nositelji bili → Veneti. Prvu kronologiju razvoja u 4 faze (od 1000. do 200.pr.Kr.), temeljenu ugl. na predmetima iz grobova i na tipologiji grobnica, predložio je Aldo Prosdocimi. Početnu fazu označavaju bikonično oblikovane žare, ukrašene jednostavnim utisnutim geometrijskim motivima, okružene prilozima i postavljene u jednostavno ukopanu jamu, a vrhunac su razvoja konične keramičke posude ukrašene horizontalnim crveno-crnim prugama ili nizovima utisnutih brončanih čavlića. Tijekom VII.st.pr.Kr. započela je izradba predmeta od tankoga brončanog lima, ukrašenih iskucavanjem, među kojima su najistaknutije → situle. Grobovi su na površini bili označeni nakupinama kamenja, poslije zašiljenim pilastrima ili stelama, koje od III. faze nose i natpise na venetskom jeziku. Prema brojnosti i raznolikosti grobnih priloga razlikuju se društv. skupine, koje su u nekropolama posebno izdvajane. Mnogobrojna svetišta u kojima su prinošene žrtve i pokloni božici Reitiji, Dioskurima, Diomedu i sl. razvila su se na važnim prometnicama između središta polit., vojne i gosp. moći zajednica. Kroz IV. i III.st.pr.Kr. započela je dekadencija estenske kulture pod utjecajem i prevlasti Kelta, a nakon 200.pr.Kr. i romanizacijom. Jake veze s prostorom sjev. Jadrana potvrđuju se tijekom cijeloga razdoblja estenske kult. skupine, koja je sudjelovala i u oblikovanju identiteta histarske kult. skupine. Iako su istraživači tumačili histarsku skupinu kao dio estenske kulture, dodiri s njom bili su razmjerno kasni i nikada nisu prevladavali. Utjecaji su vidljivi u situlskome repertoaru. Također su Veneti, Histri i Liburni u doba početaka romanizacije pripadali donekle homogenom sjevernojadranskom imenskom području.

LIT.: G. Fogolari, La protostoria delle Venezie, Popoli e Civiltà dell’Italia antica, IV, Roma 1975; S. Gabrovec, K. Mihovilić, Istarska grupa, u: Željezno doba, Praistorija jugoslavenskih zemalja, V, Sarajevo 1987; K. Mihovilić, Nesactium, Prapovijesni nalazi 1900–1953, Pula 2001.

K. Mihovilić