film

film (engl. film: kožica, opna, tanka prevlaka od laka, ulja i sl.), celuloidna vrpca s prevlakom osjetljivom na svjetlost – filmska vrpca – za snimanje, sama tehnika snimanja na takvoj vrpci i reproduciranje snimaka; također dokumentarno ili igrano djelo snimljeno na film. vrpcu; općenito, naziv za sve pokretne slike. Nakon što su franc. industrijalci braća Auguste i Louis Lumière 1895. izumili tzv. le cinématographe (kamera i projektor u istoj spravi), započinje povijest film. umjetnosti i industrije. U Istri je prvi kinematograf gostovao već 1896. u puljskoj Politeami Ciscutti, a donio ga je vitez de Horney iz Trsta (→ kinematografija). Do kraja I. svj. rata u Puli je prikazano oko 10000 filmova. Prikazivači filmova Max Schüler i Anton Mahnič te snimatelj tona Bläzer također su bili i prvi film. snimatelji: oni su tijekom dana snimali u mjestu gostovanja, a potom su te film. snimke prikazivali publici. U travnju 1905. Ivan Tominc iz Pule dobio je dozvolu da prikazuje filmove po cijeloj Istri, te se drži prvim film. prikazivačem. U Puli je, u kinu Minerva, već 1913. prikazan kinefon (»govoreće« kino), te je, nakon Beča, Pula bila drugi grad u Europi u kojem je pokazan taj pronalazak. Carsku su luku Pulu često posjećivale poznate ličnosti (car i carica, glumci, pjevači i dr.), a pratili su ih i snimatelji film. novosti (žurnala). Tako su nastali prvi dokumentarni filmovi o Puli i Brijunima, što će kulminirati na poč. I. svj. rata, a tijekom rata Pula i njezino stanovništvo upravo su filmom bili zasuti propagandom kojom se nastojalo podignuti moral carskih podanika.

Razvoj filma u Istri povezan je poglavito s razvojem kinematografa. Prikazivači su ujedno bili i producenti, snimatelji i distributeri filmova, u čemu su prednjačili braća Fragiacomo te Nicolini, Spina, Covini i dr. Prvi je domaći, hrv. film. snimatelj u Puli bio Rudolf Marinković, prodavač tijesta i fotograf, koji je 1913. snimio film Prolazak procesije. Njegova je radionica Adria film pripremila i druge istar. filmove za Jadransku izložbu u Beču. U razdoblju između I. i II. svj. rata istarska film. povijest vezana je za tal. kinematografiju razdoblja poznatoga kao vrijeme »bijeloga telefona«. Među film. glumcima podrijetlom iz Istre pročuli su se rovinjski glumac → A. Gandusio, jedan od značajnijih protagonista filmova iz vremena »bijeloga telefona«, Alida Valli, omiljela glumica za II. svj. rata i nakon njega, Laura Antonelli, koja je obilježila tal. film 1970-ih, zatim Rita Ružić, Marija Baksa i dr. God. 1907. u Istri gostuje veliki međunarodni elektrobioskop, tada najsavršeniji kinematograf Valentini, te Théâtre Pathé Frères. Začetci film. kritike u Istri pojavljuju se 1913., kad i tehnologija razvoja filma domaćih majstora Ludovica Zaudrija i Arnolda Pozza (koji su patentirali dovod struje u slučaju da se film zaglavi). U Istri su se gotovo svi žanrovi i film. izrazi pojavljivali od svojih početaka (amaterski film, profesionalni, glazbeni, dokumentarni, igrani, povijesni, pustolovni, ratni, reklamni i dr.). Već u početcima filmovi su bili ugl. na 35-milimetarskoj vrpci, koja je potom sve više u uporabi u kinematografskoj mreži, a izvan dvorana najviše je u uporabi 16-milimetarska vrpca, super 8 te posebno filmska vrpca za video.

M. Ćurić