Leksikografski zavod Miroslav KrležaIstarska županija / Regione istriana
Istarska enciklopedija
ProjektAbecedarijTražilicaKontakt

Furlanija (tal. Friuli, furlanski Friul), zemljopisno-povijesno područje sjeveroist. Italije, dio tal. pokrajine Furlanija–Julijska Venecija (Friuli–Venezia Giulia). Sjev. joj je zemljopisni rub hrbat Karnskih Alpa, južni Jadransko more, a zapadni je rub sred. tok rijeke Livenza i donji tok rijeke Tagliamento. Ist. joj je granica alpski rub, odn. rijeke Soča i Timav. Veliki dio stanovništva, posebno u ruralnom okruženju, govori furlanskim jezikom, koji pripada retoromanskoj skupini. Gl. je grad Udine (slov. Videm), upravno, polit. i gosp. središte. Ostali značajni gradovi su Gorizia (slov. Gorica) i Pordenone. Na kraju prapovijesti naseljena Keltima i Venetima, potom su je u II. st. pr. Kr. osvojili Rimljani i osnovali koloniju → Akvileju (181. pr. Kr.). Odatle su napadali Histre (178–177. pr. Kr.), a grad je potom u carsko doba postao najvažnijim središtem Augustove → Desete regije, koja je uključivala i Istru. Rimljani su osnovali i Forum Iulii (odatle Friuli), danas Cividale (slov. Čedad). Na prijelazu iz kasne antike u rani sr. vijek F. je branila ist. ulaz u Italiju, ali su nakon propasti Zapadnoga Rimskoga Carstva njome vladali Ostrogoti (489), Bizant (533) i Langobardi (568). Do ist. Furlanije doprli su Slovenci doseljivanjem u VII. i VIII. st. U to je doba već bio oblikovan → Akvilejski patrijarhat, a politički je F. pripala Franačkom Kraljevstvu. U feud. okruženju akvilejski se patrijarh razvio u najmoćniji svjetovni i crkv. autoritet na sjev. Jadranu (1077–1420), no od XV. st. dio Furlanije došao je pod vlast Venecije. Drugim dijelom vladali su knezovi Gorički, a nakon njih Habsburgovci. U to je doba F. također bila vezana s Istrom po dvojnosti polit. vlasti, a odnosi Mletaka i Habsburgovaca odražavali su se u objema zemljama. Od XVI. st., a osobito u XVIII.st., izražene su migracije furlanskih obrtnika i trgovaca u Istru (mletačku i austrijsku), gdje ih se može prepoznati po prezimenima, ali i po djelatnostima, jer su u ruralnim sredinama često bili jedini obrtnici i trgovci. Posebno se može pratiti migracija iz Karnije, sjev. dijela Furlanije na rubu alpskoga područja.

LIT.: P. Paschini, Storia del Friuli, I–III, Udine 1934–36; J. Ivetac, Furlanski i karnjelski zrmani, Pazin 2003.

R. Matijašić