Kalimah

Kalimah (grč. Kαλλίμαχος), filolog, pjesnik i knjižničar (Cirena, oko 300. pr. Kr. – ?, oko 240. pr. Kr.). Bio je učiteljem u egipatskoj Aleksandriji, zatim službenikom na dvoru Ptolemeja II. Filadelfa, potom upraviteljem aleksandrijske knjižnice u kojoj su bile pohranjene stotine tisuća svitaka. Razvio je plodnu znan. i pjesničku djelatnost. Njegov katalog Popisi (Πίνακες), s naznakama o životu svakoga pisca te naslovom i opsegom svakoga djela u aleksandrijskoj knjižnici, prvi je poznati knjižnični katalog uopće, a prema nekima i početak povijesti grč. književnosti. To djelo i dr. njegovi znan. radovi ugl. nisu očuvani. Iz bogata mu je knjiž. djela (drame, mnogo epigrama, kraći spjevovi i dr.) očuvano tek šest himana bogovima, 60-ak epigrama i nešto proznih ulomaka iz Zbirke čuda i nevjerojatnosti. Pojedina su mu djela poznata neizravno: zbirke Uzroci (njegovo gl. pjesničko djelo), Jambi, Lirske pjesme, Hekala i Himni po tomu što su im sadržaje prepričali dr. autori, elegija Berenikina kosa po Katulovu prepjevu, podrugljiva pjesma Ibis po Ovidijevoj preradbi. Iz zbirke elegijskih kazivanja Uzroci (Αἴτια), u kojoj obrazlaže nazive i postanak vjerskih i inih starina (kultova, običaja, svetišta, gradova i dr.), očuvana su dva dvostiha što ih je zabilježio Strabon u Geografiji te ih je, kao i neki njegovi mlađi suvremenici, povezao s Istrom. U njima se govori o Kolšanima, odbjeglima iz neuspješne potjere za Jazonom i ukradenim Zlatnim runom, koji su na nekoj Ilirskoj rijeci kraj groba mitske Kadmove žene Harmonije zaustavili vesla i utemeljili grad na njihovu jeziku zvan Polai, što bi na grč. značilo Grad Bjegunaca. Strabon, Plinije Stariji i Mela povezali su taj podatak s istar. Pulom. No, kako je kult Kadma i Harmonije bio vezan za južni Ilirik, noviji istraživači drže da su helenistički pisci K., Apolonije Rođanin i Likofron (III–II. st. pr. Kr.) grad Polai zamišljali negdje kraj suvremenoga Skadra i rijeke Bojane.

LIT.: R. Katičić, Illyricum Mythologicum, Zagreb 1995; M. Križman, Antička svjedočanstva o Istri, Pula 19972.

M. Križman