Žejane

traži dalje ...

Žejane, naselje na Ćićariji 18km sjeverozapadno od Matulja u Primorsko-goranskoj županiji (45°26′N; 14°12′E; 618m nadm. vis.); 141st. (2001), općina Matulji. Smješteno je pokraj županijske ceste koja od Muna vodi prema Opatiji i Rijeci, u krškoj dolini između dvaju ćićarijskih grebena. Raznoliki reljef obiluje dolinama, dolovima i drugim krškim fenomenima. Nešto plodne zemlje na malim površinama omogućava proizvodnju povrća za osobne potrebe. Stanovnici se, osim poljodjelstvom, bave i stočarstvom, te sječom šume za ogrjev. Područje je bogato lovnim životinjama. Oštra kontinentalna klima donosi dosta snijega zimi, te je način gradnje tome prilagođen (kosi krovovi). U srednjem vijeku područje je pripadalo akvilejskom patrijarhu, knezovima Goričkim te rašporskoj gospoštiji, a 1394. prodano je Veneciji. Naselje se prvi put spominje 1465. kao Xiana, a u dokumentima i kao Seane i Jeiani. Sred. XV. st. ondje je naseljena skupina vlaških stočara, a stanovnici su do danas očuvali ostatke govora (→ istrorumunjski). U XVI. i XVII. st. selo je više puta stradalo u austrijsko--mlet. ratovima, a spaljeno je bilo i u II. svj. ratu. Crkva sv. Andrije iz XIX. st. izgrađena je na mjestu starije. Pučka stambena arhitektura dobro je očuvana, a javna cisterna izgrađena je 1931. za osiguranje pitke vode cijelom selu.

R. Matijašić

ilustracija
ŽEJANE, crkva sv. Andrije

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.

Citiranje:

Žejane. Istarska enciklopedija (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 25.4.2024. <https://istra.lzmk.hr/clanak/3121>.