Gravisi (de Gravisi)

traži dalje ...

Gravisi (de Gravisi), mlet. plemićka obitelj iz Kopra, čiji su članovi imali naslov markiza. Prema P. Petroniju podrijetlom je bila iz Toskane. Kapetan Nicolò (1396–1469) otkrio je 1435. urotu protiv Mletačke Republike, a zauzvrat je odlukom dužda Francesca Foscarija 1440. u obliku trajne investiture dobio Kostel (Pietrapelosa), najveći mlet. feud u Istri, kojemu je pripadalo 12 sela: Zrenj, Sočerga, Grimalda, Marčenegla, Čepić, Salež, Nugla, Črnica, Mali Mlun, Kodolje, Omošćice i Pregara. Posjed je u vlasništvu obitelji ostao do XIX. st. Gravisijevi su 1446. primljeni u plemićki savjet grada Kopra i upisani u istar. nobile s naslovom markiza, što im je 1662. potvrdila Venecija, a poslije i austr. car Franjo I. U XV. st. obitelj se podijelila na četiri glavne loze, na čelu kojih su bili Nicolòvi sinovi Michele, Gravise, Pietro i Vanto. Prva je loza (Kopar) brakovima bila vezana za obitelji Barbabianca i Bocchina, druga i treća spominju se u Buzetu, a četvrta (izumrla 1820) također u Kopru. Obitelji pripada niz vojnih zapovjednika, viteza, pjesnika, književnika, liječnika i erudita: npr. Vanto, 1479. kaštelan Podgrada; Pietro (1520–88), suprakomit na galiji tijekom Lepantske bitke 1571., borio se u Ratu za Sienu i protiv Osmanlija; kapetan Lucrezio (Kopar, 1558–1613), poljski kralj Sigismund III. proglasio ga je 1588. kavaljerom, sudjelovao je u obrani Kandije i Dalmacije; Giuseppe, 1582. rektor stare koparske škole; kostelski markizi Michiel (poč. XVII. st.) i Zuanne (druga pol. XVII.st.); Giovanni Nicolò, 1610. književnik te mlet. i franc. kavaljer; u Dvigradu su rektorima bili Girolamo (1696) i Rocc’Antonio (1737); Antonio, kondotjer u Dalmaciji i kapetan u Labinu (1726); Marcello (? oko 1780), konjanički kapetan, sin Giacoma iz Buzeta; Giuseppe (1704–74), književnik, pjesnik (spjev La Selva) i providur za granice, bliski suradnik erudita Apostola Zena; Francesco (XVIII.st.), gospodar Saleža; Madonna Paula, supruga messera Orazija, stanovnica Motovuna, koja se bavila vradžbinama; Girolamo (15.VI. 1720 – 30. III. 1812), arheolog, erudit i filolog, predsjednik koparske Accademije dei Risorti i član akademija u Urbinu, Rovigu, Bellunu, Gorici, Padovi i Kölnu, koparski gradonačelnik, autor više djela (Lettera intorno alle antiche e moderne accademie di Capodistria, 1760; Considerazioni apologetiche di un accademico romano-sonziaco e giustinopolitano sopra un saggio di storia della città di Parenzo, 1789), rođak i bliski suradnik G. R. Carlija, oženjen plemkinjom Chiarom → Barbabianca pa otada obitelj nosi dvostruko prezime G. Barbabianca; njihov sin Dionisio (1750–68), lirski pjesnik; Giulio (Kopar, ? – Buzet, 1827), sin Gian Giacoma, pisac; Andrea (1802–76), agronom; Anteo II. (Gianfilippo Squinziani; Kopar, 13. IV. 1841 – 7. I. 1888), historiograf i književnik; urednik listova → La Provincia dell’Istria i → L’Unione; Giannandrea (Kopar, 1880 – Trst, 1960), geograf i povjesničar, proučavatelj istar. toponimije.

LIT.: D. Venturini, Il casato del marchesi Gravisi, AMSI, 1906, 22, 1–2; isti, Casa Gravisi e Capodistria nel Settecento, AMSI, 1907, 23, 1–2 i 1908, 3–4; G. de Totto, Il patriziato di Capodistria, AMSI, 1939, 49; isti, Feudi e feudatari nell’Istria Veneta, AMSI, 1942, 51–52; G. Pusterla [A. Tomasich], I nobili di Capodistria e dell’Istria, Bologna 1968; M. Bertoša, Istra: Doba Venecije (XVI.–XVIII. stoljeće), Pula 1995; D. Darovec, Kostel Petrapiloza, Pazin–Buzet 1996; I. Flego, Girolamo Gravisi: Sparso in dotte carte, Capodistria 1998; G. Radossi, Monumenta heraldica iustinopolitana: Stemmi di rettori, di famiglie notabili, di vescovi e della città di Capodistria (con collaborazione di Salvator Žitko), Rovigno–Trieste 2003.

S. Bertoša

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.

Citiranje:

Gravisi (de Gravisi). Istarska enciklopedija (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://istra.lzmk.hr/clanak/1059>.