Italija, Kraljevina

Italija, Kraljevina (tal. Regno d’Italia), talijanska država s dinastijom Savoja na prijestolju, proglašena 1861., a ukinuta 1946. Između dvaju svj. ratova (1922–43) pod izvršnom je vlašću Benita Mussolinija i fašističkoga režima (→ fašizam). Svoja nastojanja za teritorijalnim proširenjem (→ iredentizam) Italija je djelomično zadovoljila nakon I.svj. rata, kad je u njezin sastav ušla i Istra. Sjedište pokrajinske vlasti za Istru u vrijeme tal. okupacije (XI.1918 – XI.1920) bilo je u Poreču, dok je za sjedište Gubernija → Julijska Venecija, kojoj je Istra pripadala, određen Trst. Istra je podijeljena na šest političkih kotara (mandamento politico): Pula, Poreč, Pazin, Kopar, Volosko-Opatija i Mali Lošinj (ukupno 4713km² i 347786 stanovnika 1921). Najviša kotarska vlast bili su civilni komesari. Talijanska je vlada i prije službenoga priključenja Istre vojnu (okupacijsku) vlast zamijenila civilnom. Pri Predsjedništvu ministarskoga savjeta osnovan je zaseban Središnji ured za nove pokrajine Kraljevine (L’Ufficio Centrale per le nuove province del Regno) koji je zapravo preuzeo civilne funkcije Vrhovnoga zapovjedništva. Ubrzo potom ukinuta je institucija vojnih guvernera, a na njihovo su mjesto postavljeni generalni civilni komesari. Istra i njoj pripadajući otoci formalno su → Rapallskim ugovorom (12.XI.1920) i Zakonom o aneksiji (19.XII.1920) postali dijelom Italije. Kraljevim dekretom (24.II.1921) ukinuto je ratno stanje u anektiranim zemljama. Dužnost generalnoga civilnog komesara ukinuta je 1922. i uvedena dužnost prefekta. Civilni komesari nekadašnjih političkih kotara postali su potprefekti okruga (sottoprefetti). Pula postaje glavni grad Pokrajine Istre. Do značajnijih administrativno-teritorijalnih promjena došlo je 1924., nakon stvaranja Kvarnerske pokrajine (Provincia di Carnaro), kojoj su pripali okrug Volosko-Opatija i još neke istar. općine. Istra je postala jednom od najsiromašnijih i najnerazvijenijih tal. pokrajina. Maćehinski odnos središnjih vlasti i niz represivnih zakona uništili su istar. gospodarstvo i natjerali stanovništvo u polit. i ekon. emigraciju. Istrani su kao vojnici sudjelovali u tal. ratnim akcijama u Etiopiji, Albaniji, Grčkoj i Jugoslaviji te pomorskim bitkama na Sredozemlju. Ulaskom Italije u II.svj. rat (1940) najveći dio istar. Hrvata mobiliziran je u radne i kaznene bataljune. Kapitulacijom Kraljevine Italije (1943) Istra je postala dijelom njemačkog Operativnog područja → Jadransko primorje. S vojnim oslobođenjem (1945) počela je diplomatska borba za Istru između Jugoslavije i Kraljevine Italije, koja 18.VI.1946. postaje republika.

LIT.: F. Salata, Per le nuove provincie e per l’Italia, discorsi e scritti e documenti, Roma 1922; A. Voltolina, Per l’intangibilità territoriale e amministrativa della provincia dell’Istria, Pola 1926; M. Korlević, Uprava i sudstvo u Istri od 1918. do 1945, Vjesnik Državnog arhiva u Rijeci, 1954.

D. Dukovski