Leksikografski zavod Miroslav KrležaIstarska županija / Regione istriana
Istarska enciklopedija
ProjektAbecedarijTražilicaKontakt

Labinština, geografsko-pov. naziv za ist. dio Istre, između rijeke Raše, Čepićkoga polja, Plominskoga zaljeva, juž. dijela masiva Učke i Kvarnerskoga zaljeva. Područje Labinštine danas čine područja grada Labina, te općina Kršan, Sveta Nedelja i Raša, u kojima na površini od približno 220km2 u 84 naselja živi 22134st. (2001). Prosječna je gustoća naseljenosti 101st./km2. Geološki je većina područja oko Labina, Raše i Sv. Nedelje krševite vapnenačke građe, kredne, eocenske starosti, valovita visoravan omeđena duboko usječenim dolinama rijeka (Raša i Krapanski potok) i strmom morskom obalom. → Čepićko polje. Na sjeveru je područje koje graniči s flišnim pobrđem sr. Istre područjem lapora i pješčenjaka. Klima i vegetacija pokazuju izrazite mediteranske značajke, s prijelaznim područjem prema kontinentalnim obilježjima na sjev. rubovima. Na krševitu području stanovništvo se bavi tradicijskom poljoprivredom ograničenih mogućnosti (sitno povrtlarstvo, žitarice i vinova loza na malim površinama, te stočarstvo). Isušeno Čepićko jezero i meliorirani juž. dio doline Raše i Krapanskoga potoka imaju mogućnosti za ekstenzivnu poljoprivredu. Na području Krapna, Ripende i Tupljaka u XIX. i XX.st. postojali su ugljenokopi, koji su zatvoreni (Istarski ugljenokopi). U Koromačnu je tvornica cementa, a kompleks Termoelektrane Plomin jedini je veliki proizvodni pogon. U Labinu i drugim mjestima razvijaju se poduzetničke djelatnosti (mala proizvodnja i tercijarne djelatnosti). Duž obale na uskom obalnom pojasu od Labina do rta Ubac razvijen je turizam (Rabac, Sveta Marina, Tunarica). Labin je središte cijeloga područja i prometno čvorište, sjedište upravnih tijela, proizvodnih i uslužnih poduzeća. Nalazi se na državnoj cesti Rijeka–Opatija–Pula (D 21); povezan je sa svim okolnim naseljima, a cestovnim krakom uz rub Čepićkoga polja i s Istarskim ipsilonom kraj tunela Učka. Uz rub Labinštine prolazi želj. pruga Lupoglav–Štalije (→ Raška pruga) do lučkoga kompleksa u Bršici.

L. je bila nastanjena u prapovijesti (→ gradine) i antici, kad je bila najzapadnije područje Liburna, sa središtima Alvona (Labin) i Flanona (Plomin). U ranom sr. vijeku naseljena je Hrvatima, a dio je oko X.st. bio u sastavu hrv. države. Potkraj sr. vijeka i u novom vijeku bila je pod vlašću Mlečana, a na sjev. rubu dodirivala je feud. gospoštije koje su činile dio Pazinske knežije. Područje od Labina i Plomina do Šušnjevice nekoliko je puta u XVI. i XVII.st. pretrpjelo ratne pohode i razaranja. Tijekom XX.st. broj se stanovnika smanjio, no u najnovije doba iseljavanje je zaustavljeno. U New Yorku postoji snažna, mnogobrojna i dobro organizirana zajednica iseljenika s labinskoga područja.

R.


LABINŠTINA