Pazinski kolegij – klasična gimnazija

Pazinski kolegij – klasična gimnazija, mješovita kat. škola i đački dom s pravom javnosti. Osnovana je zauzimanjem → A. Heka, te potporom biskupa Antuna Bogetića i drugih crkv. i drž. vlasti. Povelju o početku obnove zgrade i otvaranja kolegija potpisao je predsj. Republike Franjo Tuđman 31.I.1993., a prvi učenički naraštaj upisan je u rujnu te godine. Zauzimanjem monsinjora Heka, prvoga ravnatelja škole, izgrađena je i sportska dvorana (arhitekt Berislav Iskra), a za potrebe smještaja učenika Porečko-pulska biskupija izgradila je 2004. novi Đački dom kolegija. Zgrada Pazinskoga kolegija podignuta je 1914. prema projektu Anselma Wernera u neorenesansnom slogu, kao konvikt, tj. đački dom, što ga je Đačko pripomoćno društvo (utemeljeno u Pazinu 1899) naumilo osnovati kao potporu Državnoj gimnaziji na hrv. jeziku. Sredstva su prikupljana od hrv. općina te kult. i novčarskih društava u Istri, a vodili su se pregovori s tršćanskim i krčkim biskupom. Nakon smrti tršćanskoga biskupa A. M. S. Šterka 1901., koji je podupirao inicijativu, aktivnosti su zastale sve dok D. Trinajstić i V. Spinčić nisu od biskupa J. J. Strossmayera 1903. dobili potporu i pomoć. Veliku su pomoć 1905. poslali i nar. zastupnici iz Splita, koji su odlučili višak novca od prikupljanja pomoći nastradalima u Banovini dati za izgradnju đačkog doma za siromašne učenike hrv. gimnazije. Potom je biskup → A. Mahnič nakon obilaska Pazina 1908. osigurao znatnu financ. potporu Krčke biskupije zakladom biskupa F. A. Feretića, te postigao dogovor s austr. salezijancima da preuzmu dužnost odgojitelja u novoj ustanovi. Tom je prilikom zavod nazvan Đačko pitomište Dobrila-Feretić te je tršćanski biskup F. K. Nagl napokon dao svoj pristanak. Zgrada vrijedna 300000 zlatnih austr. kruna izgrađena je 1913–14. Međutim, zbog I. svj. rata nije se koristila za prvotnu namjenu. Nakon 1918. tal. su vlasti zaplijenile zgradu, pa je 1927–43. u njoj bio internat za đake na tal. jeziku Convitto Fabio Filzi. Zauzimanjem → B. Milanovića zgrada je 1945. vraćena Crkvi. Od tada je u njoj djelovalo Biskupsko sjemenište s klas. gimnazijom, središte odgoja kat. svećenika. Dugogodišnji je ravnatelj sjemeništa bio B. Milanović, a podravnatelj M. Bulešić. Sjemenište je tijekom više desetljeća pohađalo oko 1300 štićenika različitih nacionalnosti (Hrvata, Slovenaca, Mađara, Albanaca, Makedonaca, Crnogoraca), među kojima mnogi potonji vrijedni djelatnici iz crkv. i javnog života, npr. kardinal Josip Bozanić, biskupi Josip Pavlišić, Dragutin Nežić, Antun Bogetić, Antun Tamarut, Metod Pirih, Slavomir Miklouš, Ivan Milovan, Mile Bogović, Ivan Devčić, više doktora teol. znanosti, misionara, uglednih znanstvenika i dr. U sjemeništu je 1955–65. djelovala i Visoka teološka škola iz Rijeke. No, zbog smanjena broja učenika ono je 1980. zatvoreno, a 1991–93. u zgradi je privremeno, zbog ratnih nedaća, bila smještena sjemenišna gimnazija iz Zadra.

LIT.: 50 godina Biskupskog sjemeništa i Klasične gimnazije u Pazinu, Pazin 1995.

M. Mejak