Barban

Barban, naselje i istoimena općina u juž. dijelu ist. Istre, 28km sjeveroistočno od Pule, iznad doline rijeke Raše (45°4′N; 14°1′E; 229 m. nadm. vis.); 228 st. (2001). Gospodarstvo se temelji na poljodjelstvu (žito, vinova loza) i stočarstvu. Na državnoj je prometnici Pula–Labin–Rijeka (D 21).

Srednjovj. utvrđeno naselje spominje se od 740. Kaštel i komun, sa svojim kaštelanom Pribislavom, nakon pobune obećavaju 1199. pokornost podestatu Pule. Često poprište okršaja akvilejskog patrijarha, grofova Goričkih, Mlečana, Habsburgovaca. U ratu Maksimilijana Habsburškog i Venecije (→ Cambraiska liga) B. se 1516. preko svojih župana Š. Viškovića i M. Vinodolca stavlja pod mlet. zaštitu. Od 1536. u posjedu je patricijskog roda → Loredan, koji ga drži do ukinuća feud. prava (1869). Uskoci su ga opustošili 1610. i 1612. Živa glagolj. tradicija (grafiti, natpisi, liturgija, ustanova župana, → Istarski razvod) pokazuje izrazito hrv. etničko obilježje, premda se potkraj mlet. vladavine pojavljuju asimilacijski procesi pod utjecajem tal. jezika i kulture.

Središte naselja činio je kaštel, sjev. dio kojega je 1700. preuređen u veliku jednobrodnu crkvu sv. Nikole. U crkvi ima pet baroknih mramornih oltara, na kojima su slike majstora venecijanskih radionica iz XVI–XVIII.st., gotička kamena kustodija iz XV.st., barokna drvena plastika (XVIII.st.). Zvonik (25m) je nadograđen na srednjovj. kulu. Ist. dio kaštela preuređen je 1606. u palaču Loredan s trijemom u prvom katu. Dvoja gradska vrata izgrađena su u XVIII.st.: Vela vrata (1718), koja vode na glavni trg, i Mala vrata (1720), do kojih vodi ulica sa zgradom općinske vijećnice i s tornjem za sat (1555., izgorjela je 1944., obnovljena nakon 1945). Pred Velim vratima nalazi se bratovštinska crkva sv. Antuna Opata; pučka gotika, na zidovima i šiljastom svodu slikarije su iz početka XV. st. U crkvi sv. Jakova postoje freske iz sred. XV.st. s prikazom legende sv. Jakova, jedinim takvim ciklusom očuvanim u nas. U naselju je klasicistička kuća → P. M. Stancovicha iz 1838. B. je mjesto srednjovj. izgleda, atraktivno zbog kulturne baštine i → trke na prstenac, viteške igre koja se prvi put spominje 1696., a obnovljena je 1976. Natjecanje se održava u drugoj pol. kolovoza. Redovito se održava i smotra folklora (u kolovozu). Okolica je pogodna za lovni turizam te jahački sport.

LIT.: B. Vučetić, Knjiga terminacija feudalne jurisdikcije Barban-Rakalj (1576–1743), Vjesnik Državnog arhiva u Rijeci II, Rijeka 1954; A. Mohorovičić, Problem tipološke klasifikacije objekata srednjovjekovne arhitekture na području Istre i Kvarnera, Ljetopis JAZU, 1957, 62; D. Klen, »Barbanski statut« u odnosu na ranija pravna vrela Barbana i Raklja, Anali Jadranskog instituta JAZU, Zagreb 1961; B. Fučić, Istarske freske, Zagreb 1963; D. Klen, Arhivske vijesti o nekim kulturnim spomenicima Barbana i Raklja, Bulletin JAZU, 1964, 3; S. Bertoša, Iz crkvene prošlosti Barbana (16. – 19.stoljeće), Croatica Christiana periodica, 2004, 53.

Đ. Fabjanović