poljoprivredno zemljište

poljoprivredno zemljište, sastavni dio pedosfere koji služi kao osnovno sredstvo u poljop. proizvodnji. Pedosfera Istre sastoji se od tanka pokrivača rahloga → tla manje ili više prošaranog skeletom. Proces nastanka istarskih tala (predgeneza) bio je spor i dugotrajan. Kombinacija prirodnih i ljudskih (antropogenih) čimbenika utjecala na na heterogenu distribuciju tipova tala te na osnovi toga je podjelu Istre na sedam područja: I. područje zap. Istre na vapneno-dolomitnoj podlozi (Crvena Istra) s tipovima tala: crvenice (tipične, antropogenizirane, lesivirane, plitke, srednje duboke i duboke), a na brežuljkastom dijelu smeđe na vapnencu; II. područje istočnog i središnjeg dijela Istre s tipovima tala: crvenica, smeđe na vapnencu, distrično smeđe na vapnencu i dolomitu; III. labinsko brdovito područje, s tipovima tala: vapneno-dolomitne crnice, rendzine, litosoli, smeđe na vapnencu i dolomitu, rigosoli; IV. i V.) područje središnjega brdskoga dijela Istre (Siva Istra) s tipovima tala na flišu: rendzina, sirozem na rastresitim supstratima, koluviji, vertično smeđa tla, rigosoli, pseudogleji i lesivirana tla. VI. područje planinskog masiva Učke i Ćićarije (Bijela Istra) s tipovima tala: vapneno-dolomitne crnice, rendzine, kamenjari, smeđa tla na vapnencu i dolomitu. VII. područje dolina i rijeka s tipovima tala: hidromorfna glejna tla (vapnena i eutrična), aluvijalno-koluvijalna, koluvijalna i aluvijalna tla, te na ušćima rijeka zaslanjena tla. Ukupna površina tla u Istri iznosi 334369ha. Najučestaliji tipovi tala na kojima se obavlja poljop. proizvodnja jesu crvenica (terra rossa) površine 92347ha (27,6% ukupne površine tla), smeđe tlo na vapnencu i dolomitu (kalkokambisol) površine 81790ha (24,5% ukupne površine tla), antropogena tla (rigosoli) površine 46718ha (14% ukupne površine tla) i rendzina površine 30487 ha (9,1% ukupne površine tla). Današnja svojstva poljop. tala uvjetovana su utjecajem prirodnih čimbenika (klime, matičnog supstrata i reljefa), te sve većim povoljnim, ali i štetnim antropogenim utjecajem (posebice poljoprivrednih te ostalih gosp. djelatnosti). Poljop. zemljišta u Istri danas su siromašno opskrbljena fiziološki aktivnim fosforom (od 1,35mg/100g tla kod crvenice do 2,73mg/100g kod rigosola), srednje do dobro opskrbljena fiziološki aktivnim kalijem (od 15,6mg/100g tla kod crvenice do 22,5mg/100g tla kod rigosola). Crvenice i rigosoli izdvajaju se po nižem sadržaju ukupnoga dušika (0,19%). Manjak dušika i fosfora u poljoprivredi nadoknađuje se natapanjem i gnojidbom. Reakcija tla odnos je vodikovih i hidroksidnih iona u vodenoj otopini tla, a izražava se pH-vrijednošću. Kreće se od slabo kisele kod crvenica (pH = 6,55) do lužnate reakcije kod rendzina (pH = 7,67). Crvenice i kalkokambisoli nekarbonatna su tla, dok su rendzine značajno karbonatna tla (28,76% kalcijeva karbonata). Po mehan. sastavu sva su poljop. tla teža, s više od 30% gline. Poljodjelska područja u Istarskoj županiji zauzimaju 112116,7ha ili 39,72% površine županije, te su podijeljena na: poljodjelsko zemljište (nenatapano) površine 8061,78ha (8,28% poljodjelskih područja); trajne kulture (vinogradi, plantaže voćnjaka i zrnatog voća te maslinici) površine 5626,92ha (5,78% poljodjelskih područja); pašnjaci površine 1056,38ha (1,08% poljodjelskih područja), raznovrsna poljodjelska područja (kompleks kultiviranih parcela i pretežno poljodjelska zemljišta s većim područjima prirodne vegetacije) površine 82626,51ha (84,86% poljodjelskih područja).

LIT.: A. Škorić i dr., Pedosfera Istre, Projektni savjet pedološke karte Hrvatske, Posebna izdanja, 2, 1987; M. Bogunović, The soils in Istria according to FAO nomenclature (1985), The Working Committee for Scientific and Technological Cooperation of the Alpe–Adriatic Regional Association, I. Working Meeting of Co–Operations in the Project »Protection against erosion in Istria and in adjacent Reegions of Italy and Slovenia – Pilot Project Butoniga«, Poreč 1993; M. Bogunović i dr., Namjenska pedološka karta RH M=1:300000, s popratnim podacima i tekstom, Zagreb 1996; Geosat, Društvo za istraživačko razvojne usluge, Studija analize korištenja zemljišta poluotoka Istre (Županija Istarska) prema »Corine« programu, Zagreb 1997.

I. Bratović