Pomer

Pomer, naselje jugoistočno od Pule (44°49′N; 13°54′E; 6m nadm. vis.); 386st. (2001), općina Medulin. Nalazi se uz obalu najdublje uvučena dijela Medulinskog zaljeva, na lokalnoj cesti Banjole–Medulin. Stanovnici se bave tradicijskim poljodjelstvom (vinova loza i maslina, povrtlarstvo), sitnim ribarstvom i uzgojem školjaka. Dio ih radi u turizmu, ugostiteljstvu i ostalim uslužnim djelatnostima. Pokraj mjesta nalaze se autokamp i turist. lučica. Šire područje Pomera naseljeno je od prapovijesti (gradine Kaštijun, keramika na otočiću Pomer) i antike (ostatci ant. ladanjske vile u marini na rtu Muntu, ostatci tijeskova na sv. Andriji). Ant. lokalitet Sv. Ivan u Biskupiji nastavio je postojati kao ranokršć. sakralni kompleks u V.st. te srednjovj. benediktinski samostan koji se spominje 1115 (Iohannes monacus Sancti Iohannis de Medilino). Pripadao je pulskom području, pa se 1149. spominje među mjestima koja su s Pulom prisegnula na vjernost Veneciji. Opustio u kugama XIV–XV.st., P. je ponovno naseljen useljenicima iz Bologne 1561., zatim izbjeglicama pred Osmanlijama sa zadarskoga područja 1583. Župna crkva Pohođenja Bl. Djevice Marije iz XIV.st. obnovljena je u XVII.st. Na glavnom je oltaru slika Pohođenje Elizabete mlet. majstora s poč. XVII.st., prema → J. Palmi ml. Na bočnom oltaru drveni je kip Bogorodice iz XVI.st., koji potječe iz samostanske crkve na otočiću Verudi. Grobljanska crkva sv. Flora romanička je jednobrodna građevina s istaknutom polukružnom apsidom, pregrađena potkraj XVII.st. Apsida je oslikana trima slojevima fresaka: najstariji je romanički, a najmlađi s kraja XV.st. Iz crkve je drveni rezbareni barokni oltar s gotičkim kipom sv. Flora (u crkvi sv. Foške) i dvama zvonima: jedno je 1484. izlio Antonius de Locadali, drugo 1578. majstor Santino de Regis iz Milana. Crkva sv. Foške jednobrodna je građevina sa zvonikom na preslicu i s ant. spolijima u zidu.

LIT.: V. Ekl, Gotičko kiparstvo u Istri, Zagreb 1982; B. Marušić, Doprinos poznavanju ranosrednjovjekovne skulpture u Istri, u: Jadranski zbornik, 1982–85, 12; R. Matijašić, Ageri antičkih kolonija Pola i Parentium, Zagreb 1988; K. Mihovilić, Školjić (Funtana) i tragovi prapovijesnih obalnih i otočnih lokaliteta Istre, Histria Archaeologica, 1995, 26; A. Alisi, Istria. Città minori, Trieste 1997.

N. Nefat