Beram

Beram, naselje u sr. Istri, (45°15,1′N; 13°5′E), 5km sjeverozapadno od Pazina, u blizini državne prometnice D 48 (Pazin–Baderna–Poreč); u blizini državne ceste D 3 (Pazin–Rijeka); nadm. vis. 325m; 233st. (2001). Nastao je na mjestu prapov. ilirske gradine (brončanodobni nalazi, nekropola sa 172 grobne žare u polju podno grada, otkopao je 1883. A. Amoroso). Novi dio naselja razvio se u plodnom polju ispod gradine, a stanovnici se uz ratarstvo bave i stočarstvom. Od X.st. u posjedu tršćanske biskupije, a potom u sastavu Pazinske knežije. Stradao u ratu između Cambraiske lige (cara Maksimilijana) i Mlečana 1508–10., a za kratkotrajne mlet. okupacije (1508) ima samo 62 ognjišta; opustošen u osmanlijskoj provali 1511. Naseljavanjem hrv. obitelji prebjega s teritorija pod osmanskom okupacijom, dolazi do revitalizacije kaštela potkraj XVI.st. (1578. ima 148 ognjišta, čime dobiva i status gradića, Stätl). Iznova teško stradao u Uskočkome ratu (1615–17).

Srednjovj. naselje bilo je opasano zidinama. Župna crkva sv. Martina iz 1431. u početku XIX.st. proširena je još jednim brodom. U crkvi na zidovima, trijumfalnome luku i na svodu svetišta su vrijedne gotičke zidne slike iz XV.st.; kameni kasnogotički reljef s likom sv. Martina, rad anonimnoga furlanskog majstora, oltarna slika (sv. Martin) Celestina Medovića, te kvalitetni srebrni predmeti i misno ruho (XV–XVII.st.). Više iluminiranih glagoljskih rukopisa (XIV–XV.st.) podrijetlom iz Berma čuva se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Ljubljani. – Na groblju, 0,6km sjeveroistočno od Berma nalazi se crkva → sv. Marije na Škrilinah. To je got. građevina čije svetište ima istu širinu kao i lađa; u XVIII. st. pred pročeljem je prigrađen trijem (lopica), gotički je svod u svetištu uklonjen, a glavni brod natkriven drvenim tabulatom, probijeni su prozori na bočnim stijenama svetišta i na pročelju crkve (pritom je uništen i oštećen dio fresaka). Unutrašnjost crkve bogato je oslikana. Kasnogotičke zidne slike s prizorima iz Marijina i Isusova života prekrivaju 46 oslikanih polja. Slikao ih je 1474. majstor Vincent iz Kastva (natpis nad južnim bočnim vratima) sa suradnicima. Najveća kompozicija (8 m duljine) Poklonstvo triju kraljeva na sjev. stijeni s mnoštvom likova u svečanoj povorci u slikovitom krajoliku. Freske na zap. dijelu crkve prikazuju ciklus ljudskoga života, od Adama i Eve preko nepredvidivosti ljudske sudbine u Kolu sreće do smrti, u kojoj su izjednačeni svi staleži na slici Mrtvački ples, gdje kosturi plešu s osobama svih staleža. Obrađujući prizore svakodnevice i pučkog vjerovanja, freske iz Sv. Marije jedno su od najvrjednijih radova istarske srednjovj. umjetnosti.

LIT.: B. Fučić, Meštri u Bermu, Bulletin JAZU, 1958, 2; V. Ekl, Beramski reljef, ibid., 1960, 2–3; M. Prelog, Neki grafički predlošci zidnih slikarija u Bermu, Radovi OPU, 1961, 3; B. Fučić, Istarske freske, Zagreb 1963; Znanstveni referati povodom 500-godišnjice dovršenja zidnih slika, Beram 1974, Bulletin JAZU, 1974, 1; isti, Vincent iz Kastva, Zagreb–Pazin 1992.

Đ. Fabjanović