tuneli, prometni

traži dalje ...

tuneli, prometni, podzemne građevine koje služe za prolaz prometnica kroz prirodne ili umjetne zapreke ili ispod njih. Izgradnja tunela pripada novovjekoj građev. tradiciji, a u Istri se razvija od XIX.st., iako je u sklopu rudarstva i voj. inženjerije građenje podzemnih prolaza poznato već stoljećima. Kao posebna gradit. disciplina povezana je s izgradnjom želj. pruga, te je 1873–76. na dionici pruge Rakitovac–Pula izgrađen tunel Mužarine (380m). God. 1873. izgrađena je željeznica Pivka–Rijeka, s 5 tunela: Narin (189m), Jaksič (251m), Prem (313m), Malo brdo (628m) i Rukavac (312m). Zahtjevnost gradnje tunela i drugih objekata na toj pruzi franc. tvrtku Gober, Remont, Lewi & Co dovela je do bankrota. Na pruzi Hrpelje–Kozina–Trst, izgrađenoj 1887. i ukinutoj 1959., ima 5 tunela. Najdulji je tunel od 224m, a ostali su od 97m, 82m, 47m i 22m. God. 1901–02. na trasi uskotračne željeznice Poreč–Trst izgrađeno je 9 tunela, od kojih je najveći Monte Luzzan u Sloveniji (544m), a u hrv. dijelu Istre tunel Motovun (222m). Danas se rabe za različite namjene: uzgoj gljiva, skladištenje i sl. U razdoblju 1918–45. nisu građeni tuneli na prom. građevinama, ali je 1933–34. izgrađen odvodni tunel hidromelioracijskoga sustava od Čepićkoga polja do Plominskoga zaljeva u duljini od 4540m. Ti su tuneli građeni tradicionalnim metodama iskopa s miniranjem, a u željezničkim su tunelima unutarnji svodovi građeni tradicionalnom tehnikom zidanja klesanim kamenom. Na trasi pruge Lupoglav–Štalije 1947–52. izgrađena su ukupno 4 tunela, od kojih je najveći Vela draga 2 (710m). Pruga Prešnica–Kopar ima 4 tunela: Zaningrad (261m), Dol (600m), Loka (100m) i Rižana (66m). Najdulji planirani želj. tunel bio je tunel kroz Učku, koji nije izgrađen, premda je dva puta započet. God. 1951. počela je gradnja 6700m duga tunela od Poljana prema Mandićima, ali su radovi bili ubrzo prekinuti i nikada više nisu nastavljeni. Povodom proslave 50. obljetnice priključenja Istre Hrvatskoj 1993. svečano su započeli pripremni radovi za proboj tunela Ćićarija, dužine od 14370m na novoj pruzi Jurdani–Novi Lupoglav. Na toj su pruzi također predviđeni tuneli Brgud (650m) i Perićev vrh (225m).

Nakon II.svj. rata usvajanjem koncepcije i prvim projektima magistralne prometnice u Istri, tzv. Istarskog ipsilona, u sklopu čega je 27.IX.1981. pušten u promet tada najveći tunel na području Hrvatske, → Tunel Učka (5062m), a uz njega i dva manja tunela. Na autocesti Ljubljana–Kopar dva su dvocijevna tunela: Kastelec, s desnom cijevi od 2182m i lijevom od 2240m, te Dekani, s desnom cijevi od 2200m i lijevom od 2120m. Novi tuneli građeni su tehnikom bušenja, a unutarnje opne izgrađene su kao armiranobetonske svodne konstrukcije.

LIT.: G. Roselli, Cara Parenzana!, Trieste 2002; Prostorni plan Istarske županije, Pula 2002.

B. Nefat, J. Orbanić

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.

Citiranje:

tuneli, prometni. Istarska enciklopedija (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://istra.lzmk.hr/clanak/2800>.