Leksikografski zavod Miroslav KrležaIstarska županija / Regione istriana
Istarska enciklopedija
ProjektAbecedarijTražilicaKontakt

akademije (grč. Άκαδήμεια), u humanističkoj i prosvjetiteljskoj Italiji, u Istri, Dalmaciji i Dubrovniku, udruge intelektualaca koje povezuje njegovanje znanosti, kulture, umjetnosti. Riječ potječe od naziva gaja u ant. Ateni, posvećena heroju Akademu, gdje je Platon poučavao filozofiju. Prve humanističke a. u Italiji obnovljene su u Firenci, Napulju i Rimu u XV.st. Od XVI.st. one su, umjesto klas. jezika, počele njegovati tal. jezik; u XVII.st. broj im se naglo povećao, a često su se nazivali neobičnim imenima. Djelatnost akademija uključivala je književnost i znanost, osobito u XVII. i XVIII. st. Imale su statut (Regolamento), koji je propisivao njihovo djelovanje, rad i ustrojstvo (čelnike i tijela). Članovi su ugl. bili pripadnici aristokracije, ali i istaknuti građ. intelektualci, posebice odvjetnici, liječnici, svećenici, a nerijetko su u radu sudjelovale i žene. U nekim su akademijama članovi nosili pseudonime, imali različite obveze druženja i javnoga čitanja prigodnih tekstova, najčešće pjesničkih. Osim članova iz mjesta u kojem je bilo sjedište akademije, članstvo je moglo biti i vanjsko (dopisno). U Istri je najviše akademija djelovalo u Kopru. Najstarija je bila Compagnia della Calza, poznata već u XV.st. O njoj nema mnogo podataka, a tumačenja njezina djelovanja nisu jednoznačna. Kratko je djelovala Accademia dei Desiosi (1553–54), ukinuta zbog straha da se u nju ne uvuče reformacija, tada raširena u Kopru. God. 1567. osnovana je Accademia Palladia, kojoj je na čelu neko vrijeme bio → S. Santorio, za svojih povremenih boravaka u Kopru. Ime joj se povezuje s inicijativom → G. Muzija, koji je Kopar smatrao »Istarskom Atenom (Paladom)«. Misli se da je prestala djelovati 1637., u tijeku jedne od teških kužnih epidemija. Accademia dei Risorti, osnovana 1646., djelovala je do 1807. Članovi su joj u prvom razdoblju bili → P. Petronio, Giuseppe Gravisi, Girolamo Vergerio i dr. U XVIII.st. vodili su je → G. R. Carli (1757–60), Girolamo Gravisi (1761–63), G. B. Polesini (1764–65. i 1793–1807). Gravisi, koji je članom akademije bio već u dobi od petnaest godina, dominirao je knjiž. i kult. životom sjev. Istre od 1740. do poč. XIX.st. Običaj je te udruge bio da članovi stihovima slave mlet. činovnike koji su se isticali djelatnošću u korist mlet. područja. Usporedno je postojala Accademia dei Divertiti, koju su utemeljili članovi što su se 1698. odvojili od akademije dei Risorti, kao i Accademia degli Operosi, koja je djelovala 1739–42. te ponovno 1763–67. U Piranu je potkraj XVII.st. djelovala Accademia dei Virtuosi, a kad se ugasila, osnovana je 1706. Accademia degli Intricati. Jedina akademija osnovana u Rovinju (i jedina izvan područja Kopra i Pirana) bila je Accademia degli Intraprendenti, osnovana 1762., a ukinuta već 1765. S propašću Mletačke Republike nestala je i intelektualna klima koja je pogodovala akademijama, tako da su one odumrle.

LIT.: B. Ziliotto, Accademie e accademici di Capodistria (1478–1807), Archeografo Triestino, 1944, 7; M. Malusà, L’Accademia degli Intraprendenti di Rovigno (1763–1765), ACRS, 1989–90, 20.

R.