Leksikografski zavod Miroslav KrležaIstarska županija / Regione istriana
Istarska enciklopedija
ProjektAbecedarijTražilicaKontakt

Combi, Carlo Francesco Giovanni, pravnik, političar i proučavatelj povijesti (Kopar, 27.VII.1827 – Venecija, 11.IX.1884). Nakon školovanja u koparskoj gimnaziji i liceju u Padovi, studija u Genovi (1850) i potvrde diplome u Paviji (1853) postao je odvjetnički pripravnik u Trstu (u kancelariji dr. Giuseppea Millanicha). Našao se ondje u krugu povjesničara okupljenih oko P. Kandlera. Premda je time dobio poticaj za proučavanje prošlosti (što ga je privlačilo od najranije mladosti), u prvome je redu nastavio svoju potajnu polit. i javnu publicističku djelatnost povezanu s polit. nastojanjima tal. liberalne nac. i nacionalističke inteligencije. Tijekom boravka u Genovi, Milanu, Padovi i Rijeci (1849–56) objavio je niz članaka, surađivao u rječniku Dizionario corografico dell’Europa i napisao Saggio di storia antica per la gioventù, obavivši time pripremne radove za izdavanje almanaha → La Porta Orientale, značajnog za tal. nacionalno-polit. program. Ondje je objavljivao povijesno-kulturološke priloge (npr. Dell’unità naturale della provincia, Notizie storiche intorno alle saline dell’Istria, Scuole serali in Istria), kojima je nastojao pokazati kako se u Istri sve uklapa u kontinuitet »talijanstva«: od Rimskoga Carstva, preko sr. vijeka i mlet. razdoblja do nastojanja tal. inteligencije da na tom kontinuitetu ustraje. Prilozi objelodanjeni u trima godištima almanaha (1857–59) bili su najava protuaustrijski usmjerenoga programa Tajnoga nacionalnog odbora za Trst i Istru (Comitato nazionale segreto per Trieste e l’Istria), čiji je C. bio član. P. Kandler kritički se izražavao o almanahu. Kad je C. 1864. objavio nepotpisani pregled znan., stručnih i publicističkih radova o Istri (Saggio di bibliografia istriana), Kandler se ponovno oglasio negativnim mišljenjem, što je Combija duboko uvrijedilo i potpuno ohladilo njihove odnose. Sumnje koje je izazvao svojim radom dovele su do gubitka radnoga mjesta u koparskom liceju, nakon čega se, u promijenjenim uvjetima nakon 1861., uključio u djelovanje Središnjega venetskoga političkog odbora (Comitato politico centrale veneto). Combijeva nacionalno-polit. nastojanja oko isticanja prava netom ujedinjene Italije na Austrijsko primorje prožimala su se s proučavanjem prošlosti. Tako je nastao Prodromo della storia dell’Istria, uvod u istar. prošlost od prapovijesti do pada Mletačke Republike 1797. Svoju je djelatnost pojačao 1859–66., kad je došao na čelo Tajnoga nacionalnog odbora za Trst i Istru. Promicanje (veliko)tal. ideja svrnulo je na njega pozornost austr. policije, pa je, pod prijetnjom izgnanstva u utvrdu Temišvar, u proljeće 1866. morao napustiti Kopar. Uključio se tada u rad istarsko-tršćanske emigracije u Torinu i Milanu te objavio niz politički intoniranih članaka (Etnografia dell’Istria, La frontiera orientale d’Italia e la sua importanza, Importanza delle Alpi Giulie e dell’Istria orientale), a sudjelovao je i u polit. pokušajima iskorištavanja europskih prilika za tal. vojnu invaziju Istre. Nakon poraza tal. vojske kraj Custoze i mornarice kraj Visa (1866), uputio je apel (Apello degli Istriani all’Italia) u kojemu je istar. Hrvate i Slovence proglasio narodima bez povijesti i pozvao ih da prihvate tal. kulturu i stope se s tal. narodom. Postumna knjiga njegovih sabranih spisa pod naslovom Istria: Studi storici e politici (1886) pokazuje da nije poznavao kulturu i onodobna društvena previranja kod Hrvata i Slovenaca, dvaju naroda čiju je opstojnost negirao.

LIT.: G. Quarantotto, Carlo Combi letterato ed erudito, AMSI, 1927, 39; B. Benussi, Carlo Combi nella storiografia istriana, Atti del Reale Istituto Veneto di scienze, lettere ed arti, Venezia, 1928, 87; isti, Uomini e fatti del patriotismo istriano, Trieste 1934; isti, Sviluppi storici dell’idea nazionale e unitaria a Trieste e in Istria, AMSI, 1949, 1; Epistolario di Carlo Combi raccolto e annotato da Giovanni Quarantotti [također i Bibliografia degli scritti su Carlo Combi], AMSI, 1960, 7-8; M. Bertoša, Istarsko vrijeme prošlo, Pula 1978; P. Strčić, Prilog poznavanju iredentističke djelatnosti Carla Combija 50-tih i 60-tih godina XIX. stoljeća, Annales – Anali Koprskega primorja in bližnjih pokrajin, 1991, 1; F. Semi, Istria e Dalmazia: uomini e tempi, I, Istria e Fiume, Udine 1991.

M. Bertoša