Državni arhiv u Pazinu (DAPA)

Državni arhiv u Pazinu (DAPA), arhivska ustanova koja prikuplja, sređuje, čuva i daje na uporabu arhivsko gradivo s područja Istarske županije. Utemeljen je 1958. rješenjem NO kotara Pula, donesenim na temelju preporuke Savjeta za znanost i kulturu NRH da se organizira mreža regionalnih arhiva. Smješten je u srednjovj. utvrdi Kaštela u Pazinu. Prvotni mu je naziv bio Istarski arhiv – Pazin, 1960. naziva se Historijski arhiv – Pazin, od 1993. Povijesni arhiv u Pazinu, a 1997. na temelju Zakona o arhivskom gradivu i arhivima nazvan je Državnim arhivom u Pazinu. Zaštita arhivskoga gradiva u Istri ima dugu predaju (→ crkveni arhivi). Već su srednjovj. statuti istar. gradova i općina sadržavali stroge propise o čuvanju knjiga i spisa, a vijeća i podestati istar. komuna vrlo su rano donosili odluke o opremanju i načinu rada u komunskim arhivima. Zemaljski sabor Markgrofovije Istre u Poreču najavio je 1860-ih osnutak pokrajinske knjižnice, muzeja, pa i arhiva, te se već 1871. počinje prikupljati izvorno arhivsko gradivo. Udruga Società Istriana di Archeologia e Storia Patria prikupila je vrlo vrijedno gradivo za budući pokrajinski arhiv, no potom ga je privatizirala, te se njegov velik dio još uvijek nalazi izvan Istre. Tršćanski arhiv (Archivio di Stato di Trieste), osnovan 1926. za furlansku, tršćansku i istar. pokrajinu, preuzimao je arhivsko gradivo nastalo na području Istre. Sukladno načelu podrijetla i na temelju međudrž. ugovora između Italije i Jugoslavije, dio je toga gradiva vraćen u Istru 1961., a dio se još uvijek nalazi u Trstu. U dodatku Zakona o Kraljevskim arhivima (iz 1939) bio je predviđen osnutak odjela Državnoga arhiva u Puli (Sezione di Archivio di Stato a Pola), ali zbog ratnih zbivanja odjel nikada nije započeo djelovati. Istim je zakonom bilo određeno da Arhivsko nadzorništvo u Veneciji (Soprintendenza Archivistica di Venezia) sa sjedištem u Kraljevskom državnom arhivu u Veneciji (Regio Archivio di Stato di Venezia) bude mjerodavno i za tršćansku, riječku, puljsku i zadarsku provinciju. Nakon II. svj. rata Ministarstvo prosvjete Federalne Države Hrvatske tražilo je od Oblasnoga NO za Istru u Labinu izvješće o stanju drž., gradskih, općinskih, crkv., katastarskih i financ. arhiva, njihove kratke historijate i dr. Zaštita kulturnopov. objekata, pa tako i arhivskoga gradiva, na području Hrvatskoga primorja i Istre tada je povjerena Aleksandru Tuhtanu, Ferdu Hauptmanu i B. Fučiću. Na Hauptmanov poticaj počinje se skupljati istar. arhivsko blago i uređivati pazinski Kaštel za potrebe istar. arhiva, ali zbog neriješenih problema oko granica s Italijom svi su projekti zaustavljeni, a istar. su fondovi privremeno smješteni u Državni arhiv u Rijeci. Nakon osnutka arhiva u Istri iz Rijeke se postupno vraćalo arhivsko gradivo istar. provenijencije, ali je nekoliko važnih istar. fondova još uvijek privremeno smješteno u Rijeci, kao npr. Zemaljski Sabor Markgrofovije Istre (Dieta Provinciale del Margraviato dell’Istria) 1861–1918., Pokrajinski odbor Istre (Giunta Provinciale Esecutiva dell’Istria) 1923–38. U Arhivu djeluju Odjel za opće poslove, Odjel za zaštitu arhivskoga i registraturnoga gradiva izvan Arhiva, Odjel za sređivanje i obradu arhivskoga gradiva (u kojem je organiziran Odsjek za gradivo do 1945. i Odsjek za gradivo nakon 1945), Odjel za dokumentacijsko-informacijsku službu s knjižnicom, Odjel za zaštitu arhivskoga gradiva, konzervaciju, restauraciju i mikrofilmiranje (u kojem od 1972. djeluje Laboratorij za mikrofilmiranje, od 1974. i Laboratorij za konzervaciju i restauraciju). U spremištima na trima lokacijama Arhiv skrbi za 843 fonda i zbirke, tj. ukupno 5000 m arhivskoga gradiva. Najstarija isprava pisana je oko 1200. i čuva se unutar Zbirke isprava. Gradivo je pisano ugl. latiničnim pismom, ali ima i vrlo vrijednih glagoljskih zapisa. Kako su se na istar. području smjenjivale različite uprave, isprave u fondovima i zbirkama arhiva sastavljane su na lat., hrv., tal., njem., franc. i slov. jeziku. Arhiv je, zajedno s Historijskim arhivom u Rijeci, bio suizdavačem stručnoga časopisa Vjesnik historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu, a od 1991. samostalno objavljuje Vjesnik Istarskog arhiva.

LIT.: J. Jelinčić, Lj. Radaljac, Pregled arhivskih fondova i zbirki u Historijskom arhivu Pazin, VHARP, 1980, 23; B. Stulli, Pregled povijesnog razvitka zaštite arhivalija na područjima historijskih arhiva u Pazinu i Rijeci, ibid.; D. Vlahov, Historijski arhiv Pazin (Osnivanje, razvoj i perspektiva), ibid.; J. Jelinčić, Lj. Radaljac, D. Vlahov, Historijski arhiv Pazin, u: Arhivski fondovi i zbirke u arhivima i arhivskim odjelima u SFRJ, Arhivski fondovi i zbirke u arhivima i arhivskim odjelima u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, Beograd 1984.

J. Jelinčić