Greblo, Šimun (Greblić, Simon, Šimun)

Greblo, Šimun (Greblić, Simon, Šimun), glagolj. pisac i pisar (Roč, oko 1472 – Roč, nakon 1539). Prvu knjigu, glagoljsko Tlmačenie od muki Gospoda našego Isuhrsta prepisao je 5.III.1493., a prema zapisu tada je bio »žakan oko lit«. Iste je godine postao svećenik i prepisao drugu glagoljsku knjigu Kvadrigu duhovnu, priručnik moralne teologije tal. franjevca Nikole iz Osima. Greblova Kvadriga ima samo tri dijela, a neprevedeni četvrti upućuje na to da je prijevod nastao prema rukopisu prije nego je Quadriga spirituale bila tiskana (prvo izdanje 1470). Rukopis se čuva u bečkoj Nacionalnoj knjižnici. Ne može se znati je li Greblo prevoditelj ili samo prepisivač glagolj-skoga teksta. Treći je Greblov rukopis Kvarezimal (propovijedi za korizmu), koji je svojim tekstom sličan Kolunićevu Korizmenjaku. U ćirilskom kolofonu piše da ga je sa svojim žaknom Mihovilom (Kalcem) iz Boljuna pisao 1498. Kvarezimal su glagoljaši pripisivali Bernardinu Sijenskome. Tu knjigu, s Tlmačenjem od muki dao je uvezati u jedan svezak 1516. Naslijedio ju je Jerolim Greblo i prodao 1547. popu Mateju Mejaku. Danas je u NSK u Zagrebu (R 4002). Pokušaj da se utvrdi da je G. umro 1551. nije uspio. Vjerojatno je umro kratko nakon posljednjega upisa u knjigu računa Bratovštine svetog Bartula 1529. Jezik je Greblovih tekstova čakavski, s dosljedno provedenom liburnijskom ekavizacijom i s rijetkim paleoslovenizmima. Greblovo ime nalazimo u mnogim glagoljskim tekstovima koji su se u njegovo vrijeme nalazili u Roču: Ročki misal (1497), Kopenhagenski misal (1491), Brevijar Vida Omišljanina (1503), Novakov misal (1512). Zapisao se glagoljicom, lat. jezikom, na freskama grobljanske crkve sv. Jeronima u Humu: »Ik fuit presbiter Simon de Roco«. Upravljao je Bratovštinom sv. Bartola u Roču i vodio bratovštinske knjige glagoljicom 1526–33. Svi se njegovi rukopisi odlikuju lijepim knjižnim kurzivom, a jednako je lijepo pisao i hrv. tipom ćirilice. Tiskom je izdano samo Tlmačenje od muki Gospoda našego Isuhrsta (priredila A. Zaradija Kiš, 2001).

LIT.: J. Gršković, Istarska starohrvatska Muka Isukrstova iz XV. vijeka, Obzor 69, 1928, 97; V. Štefanić, Glagoljski rukopisi otoka Krka, Zagreb 1960; S. Graciotti, L’originale italiano delle glagolitiche Kvadrige duhovne di Veglia e di Vienna, Ricerche slavistiche, Roma 1963, 11; J. Bratulić, O hrvatskom književniku Šimunu Greblu, Istarski mozaik, 1969, 7 (isto u Istarske književne teme, Pula 1987); A. Zaradija Kiš, Šimun Greblo i njegovo tumačenje Muke Kristove (1493), uz izdanje teksta, Pazin 2001; D. Vlahov, Tko je bio ročki plovan, pop glagoljaš preminuo 1551. godine?, Nova Istra, 2003, 3–4.

J. Bratulić