nautički turizam

nautički turizam, oblik suvremenih sportsko-rekreacijskih i zabavnih putovanja jahtama i dr. luksuznim plovilima. U Istri ima izvanredne razvojne pogodnosti sitnorazvedenu zapadnu i juž. morsku obalu s mnogobrojnim prirodno zaštićenim uvalama, ugodno podneblje s umjerenim vjetrovima i povoljnom valovitošću mora u ljetnoj sezoni kupanja i krstarenja (15.V–30.IX), prirodne i spomeničke privlačnosti, te prednosti povoljnoga prometnoga položaja na gl. turističkim vratima hrv. dijela Jadrana. Početci nautičkoga turizma u obalnome moru Hrvatske pojavljuju se na kraju XIX.st. i u prvoj pol. XX.st. Tako je npr. austr. nadvojvoda Karl Stephan jahtom Ossero posjetio 1899. Poreč, njem. je car Vilim II. sa suprugom Augustom Viktorijom jahtom Hohenzollern doplovio 1908. u Pulu, crnog. kralj Nikola I. Petrović jahtom Roumija doplovio je 1911. na Brijune, austr. prijestolonasljednik Franjo Ferdinand sa suprugom Sofijom brodom Lacroma stigao je 1912. u Rovinj, tal. nobelovac Guglielmo Marconi jahtom Elettra posjetio je 1932. Brijune, engl. kralj Eduard VIII. s prijateljicom Wallis Simpson 1936. jahtom Nahlin krstario je Jadranom te posjetio Boku kotorsku, Dubrovnik, Rab i dr. mjesta. N. t. znatnije se razvija od poč. 1970-ih, poglavito od osnutka tvrtke ACI i popularizacijom jahtinga. Na istar. obali (2000. god.) ima 11 marina (u IŽ 9 i na Opatijskoj rivijeri 2), pretežito I. i II. kategorije. Na slov. obali su dvije marine, a jedna je u Miljama. Kao i na ukupnome hrv. morskom akvatoriju u Istri ima više motornih jahti nego onih na jedra. Prema nac. zastavama prevladavaju plovila iz Njemačke, Italije i Austrije, a vrlo je mali udio nautičara iz Hrvatske. U lukama nautičkoga turizma Istarske županije 2000. ukupno je zabilježeno 77776 gostiju u dolasku, koji su ostvarili 285586 noćenja. N. t. pripada među selektivne i naglo rastuće oblike ponude; procjenjuje se da nautičar tijekom krstarenja potroši nekoliko puta više financ. sredstava od klasičnoga gosta u vrhu kupališne sezone, kada su cijene usluga najviše. Prihodi se ostvaruju od naplate stalnoga ili tranzitnoga veza u moru ili mjesta na kopnu, servisnih usluga i održavanja plovnih objekata, iznajmljivanja prostorija i plovila (charter), usluga jedrara i tapetara, trgovačkih i ugostiteljskih usluga, prodaje goriva na crpkama i dr.

LIT.: M. Blažević, Metode, način i sadržaj podataka statistike nautičkog turizma, Gospodarstvo Istre, 1992, 1; Dolasci i noćenja turista, Izvješća Državnoga zavoda za statistiku RH, I–XII, Zagreb 2002.

I. Blažević