sportsko-rekreacijske građevine

sportsko-rekreacijske građevine, građevine namijenjene sportu i rekreaciji. U Istri su građene još u antici, a najveća je rim. amfiteatar u Puli (sred. I.st.pr.Kr.), gdje je, između današnje Medulinske i Premanturske ulice, bilo i Marsovo polje (Campus Martius), vježbalište za voj. potrebe. U Puli, a vjerojatno i u Poreču te na ostalim većim ladanjskim kompleksima uz terme su najvjerojatnije postojale i palestre, zatvorena vježbališta. S dolaskom kršćanstva takve se građevine, u kojima se odražavao duh klasične epohe, zapuštaju. Poznato je ipak da su u sr. vijeku viteški turniri održavani u amfiteatru, a vjerojatno i uz važnije feud. burgove (Momjan, Pietrapilosa, Kršan, Svetvinčenat i dr.) te na području u blizini crkve sv. Ivana u Puli, gdje su turnire održavali templari. Potkraj XVII.st. dolazi do svojevrsnog oživljavanja prigodnih igara, pa iz toga razdoblja potječe i uređenje trkališta za trku na prstenac u Barbanu, a poznato je da su se slične manifestacije održavale i u Svetvinčentu. Različiti oblici nar. igara postojali su tijekom cijeloga sr. vijeka, i u seoskim i u gradskim sredinama, a trgovi, sajmišta i središnji seoski prostori bili su njihova prizorišta. Neke nar. igre, npr. boćanje (balote), postupno su uznapredovale do sportske discipline, pa su boćališta najbrojnije sportske građevine u Istri uopće, a u Poreču i Puli izgrađene su i suvremene dvorane za taj sport. Povijest suvremenih građevina za sport i rekreaciju povezana je sa zrelim razdobljem ind. revolucije (druga pol. XIX.st.), kada bolji životni uvjeti i više slobodnoga vremena dopuštaju bavljenje sport. aktivnostima ponajprije građanskoj, a poslije i dijelu radničke klase. Biciklizam je bio među prvim organiziranim sportovima, pa se prva zatvorena staza (velodrom) pojavljuje u Puli na prostoru uz Mletačku i Supilovu ulicu u II.pol. XIX.st., a poč. XX.st. i na prostoru današnjega grad. stadiona. U to su se doba po cijeloj Istri osnivala gimnastičko-atletska sportska društva, u radu kojih su sudjelovali ugl. Nijemci i Talijani, te »Sokoli«, koje su osnivali Hrvati, ali su u njihovu radu sudjelovali i pripadnici drugih etn. skupina, posebice Česi i Slovaci. »Sokoli« su se koristili prostorom u Hrvatskoj posujilnici u Puli na poč. XX.st. te dvoranom u Narodnome domu u Pazinu, koji je izgrađen 1905. U Poreču je 1909. otvorena gimnastička dvorana, koja se i danas popularno naziva Palestra. Pulsko gimnastičko društvo Unione sportiva Polese koristilo se dvoranom koja se nalazila u sklopu Realne gimnazije, a najveća i najbolje opremljena dvorana nalazila se u sklopu pučke škole sv. Polikarpa, izgrađene 1912. Od sportskih igara prvo se počeo igrati nogomet, već na poč. XX.st., pa je prvi nogometni stadion izgrađen u Puli u 1920-ima, a 1997. bio je znatno povećan. Atletsko-nogometni stadioni izgrađeni su u svim većim gradovima i mjestima Istre tijekom druge pol. XX.st. Prve zatvorene građevine za sportske igre (košarka, rukomet i sl.) počinju se graditi najprije u Puli (Casa Balilla, potkraj 1920-ih i poč. 1930-ih), a od 1960-ih intenzivno se nastavlja izgradnja grad. dvorana u svim većim gradovima (Pula, Buzet, Poreč, Rovinj, Labin i dr.). Objekti za sportove na vodi počeli su se graditi u obalnim gradovima već u drugoj pol. XIX.st., posebice u Puli: pontonsko kupalište Stengel, željezničarsko kupalište te gradsko kupalište Bagno Polese, sva u pulskoj luci (1886), vojno kupalište kraj poluotoka Sv. Petar (1886), mornaričko kupalište na Valkanama (1914), gradsko kupalište na Stoji (1936., arhitekt E. Trolis), jedriličarski i veslački klub Pietas Iulia u Puli – najprije na Maoni 1886., a 1912. i u čvrstom objektu kraj hotela Rivijera. U Rovinju su kupalište i veslački klub postojali na poč. XX.st., u Poreču je kupalište Rivijera otvoreno 1908., a poznati su bili i nerealizirani projekti kupališta u Medulinu (arhitekt A. Pauletta) i Poreču (arhitekt U. Cuzzi). Golf i polo igrali su se na Velikom Brijunu još od poč. XX.st., a posebnost je izgradnja koturaljkališta u Puli (patinaggio Malusa, 1911., poslije i patinaggio u Marulićevoj ulici). Škola jahanja u Puli pokrenuta je u građevini u ulici Bokokotorskog ustanka 1912. Tenis se kao sport pojavio već na poč. XX.st. na Brijunima i u Puli, a na poč. 1990-ih u Umagu je u turist. kompleksu Stella Maris izgrađen i stadion za ATP teniski turnir Croatia Open, jedna od boljih sportskih građevina u Istri uopće.

LIT.: S. Zuccoli, Sta mia cara e vecia Pola, Gorizia 1978; D. Načinović i dr., Pula sa starih razglednica, Pula 1988; B. Milanović, Hrvatski narodni preporod u Istri, I, Pazin 1991; A. Rubbi, Rovinj – urbanitet grada i okolnih naselja, Rovinj 1993; D. Orlić, Pozdrav iz Poreča, Poreč 1997.

B. Nefat