stočarske smotre

stočarske smotre, stočarske manifestacije na kojima se predstavljaju odabrana grla domaćih životinja. Tradicija njihova održavanja započela je u Istri potkraj XIX.st. Vrijedan izvor podataka o tome jesu izvještaji o radu Poljoprivrednoga savjeta za pokrajinu Istru, objavljivani u Poreču (1898–1910). Pretežno je riječ o smotrama goveda (istar. podolac i smeđe govedo), ovaca, magaraca te nešto rjeđe svinja i konja. Osim u većim središtima, one su se održavale i u manjim mjestima: Sv. Nedelji, Livadama, Grožnjanu, Vižinadi, Višnjanu, Oprtlju, Motovunu i Vrsaru. Pripremanje tih priredbi, pa i cijeli njihov tijek do javnoga dodjeljivanja nagrada, podudarno je s današnjim. Izborna komisija na temelju matičnih podataka i neposrednog uvida u gospodarstvo odabire najbolja grla za ciljani uzgoj. Ocjenjivačka komisija na smotri donosi svoj sud o svim pristiglim grlima i uz obrazloženja dodjeljuje nagrade. Vlasnici su nagrađivani novčano ili različitim sredstvima i pomagalima za stočarstvo. Ustaljeno je bilo dodjeljivanje šest nagrada prema kategorijama životinja: jedna prva, dvije druge i tri treće, a postojale su i utješne nagrade. Za vrhunske muzare, rekorderke, uvedena je i prva A nagrada, tzv. Šampionsko zvono. Uz mnoga biometrijska, fenotipska i genotipska mjerila, povezana s traženim tipom, posebna se pozornost posvećivala vlastitosti uzgoja, čime se davala prednost domaćem grlu pred kupljenim. Sred. XX.st., s uvođenjem umjetne oplodnje goveda, u Istri je težište uzgoja stavljeno na smeđe govedo. U razdoblju 1956–82. održano je 11 smotra te pasmine pod nazivom »Istarska smotra smeđega goveda«. Prva je održana u Buzetu, u rujnu 1956. Zatim slijede gotovo naizmjenično Buje i Buzet, a posljednja je održana 12.IX.1982. u Vodnjanu. Na gotovo svim smotrama bila su predstavljena i grla iz Slovenskoga primorja i Kvarnera. Ukupno je predstavljeno šeststotinjak plotkinja.

F. Putinja