kamaldolci

kamaldolci (lat. Camaldulenses), grana benediktinskoga reda koju je utemeljio sv. Romuald u X.st. radi strogoga, više pustinjačkoga načina života u šutnji, molitvi i radu. Nazvani su po svojem prvom samostanu u Camaldoliju kraj Firence. Početnu su strogoću postupno ublažavali prema Benediktovu Pravilu. Sv. Romuald, proganjan od svojih redovnika, koji su se protivili njegovoj strogoći, sklonio se par godina u Istru, gdje je oko 1000. osnovao nekoliko samostana: Sv. Mihovil nad Limom, Sv. Petronila u Dvigradu i, prema nekima, Sv. Ivan na Pučini kraj Rovinja i Sv. Nikola kraj Ankarana. Špilja na strmini Limske drage nazvana je Romualdovom špiljom. Svecu je materijalno pomogla → Acika, koja mu je poklonila veliki zemljišni kompleks. Zbog toga je taj samostan imao neko vrijeme feudalnu jurisdikciju i vlastita pravnoga zastupnika. U XV.st. u njemu je živio kozmograf fra Mauro. P. Kandler držao je da je i Sv. Mihovil kraj Pule od 1015. do XIII.st. pripadao kamaldolcima.

S. J. Škunca