Jurina i Franina

traži dalje ...

Jurina i Franina, istar. kalendar koji kao godišnjak s prekidima izlazi od 1922. Tada je, pod naslovom Franina i Jurina. Narodni koledar za Istru, objavljen u Trstu prvi svezak, namijenjen 1923. godini. Naslov potječe od imena likova Jurine i Franine, istar. čitateljstvu tada već dobro poznatih komentatora suvremenih prilika. Već sljedeće godine naslov je promijenjen u Jurina i Franina, ali će se prvotni redoslijed u naslovu pojavljivati i u kasnijim razdobljima (1985–91., od 2002). Prvo razdoblje izlaženja kalendara zaključeno je sedmim sveskom za 1929., kada su tal. vlasti zabranile hrv. tisak i izdavačku djelatnost. Obnovljen je tek 1952., u znatno izmijenjenim polit. i društv. okolnostima, kada je pod uredništvom Vjekoslava Bratulića i Vladimira Pavlinića objavljen osmi svezak za 1953. Uz glavne urednike urednički su odbor tada činili D. Gervais, V. Antić, M. Grbac, V. Zidarić, T. Ujčić i B. Baćić. Do 1991., kada je zaključeno drugo razdoblje u povijesti kalendara, urednici su nadalje bili V. Pavlinić (od 1956), Petar Strčić (od 1968), Ive Siljan i Miroslav Sinčić (1970), M. Sinčić (od 1971), Milan Rakovac (od 1976), Mario Kalčić (od 1977), M. Sinčić (od 1984). U trećem razdoblju kalendar prestaje izlaziti kao godišnjak te 1991., sa sv. 47, u novom formatu i pod uredništvom Armanda Debeljuha postaje časopis za istarsko domaćinstvo. Do 1994. pojavljuje se tri puta godišnje, a sljedeće dvije godine (urednik Aldo Kliman) samo jednom, te zamire sa sv. 60 iz 1996. U tom su razdoblju pod istim naslovom izlazila usporedna izdanja na tal. jeziku (s podnaslovom Rivista di Varia Cultura Istriana, urednica Elis Barbalich Geromella), slovenskom (Istrska domoznanska revija, urednici A. Debeljuh i A. Kliman) i njem. jeziku (Istrische Zeitschrift für Haus und Familie, urednik A. Kliman). Poslije petogodišnje stanke publikacija je 2001., ponovno pod Sinčićevim uredništvom, obnovljena kao godišnjak. Prvi broj u četvrtom razdoblju povijesti kalendara, pripremljen za 2002., objavljen je iznova kao sv. 47, ali u 79. godištu. Kalendar je 1920-ih bio tiskan u tršćanskoj tiskari Edinost. Obnovljena se publikacija 1952–71. tiskala u Rijeci, a izdavači su bili Narodno sveučilište u Rijeci, Pazinu i Puli, Riječka revija, Otokar Keršovani, Matica hrvatska u Puli i Rijeci te Dometi. Kalendar je 1971–91. uređivan i objavljivan u Puli kod različitih izdavača (Glas Istre, Istarska naklada, Libar od grozda), a 2000. prešao je pod okrilje Reprezenta iz Buzeta.

Kalendar je od početka koncepcijski bio namijenjen širokom istarskom, mahom seoskom, čitateljstvu te je uživao veliku popularnost. Neizbježan popratni dio kalendara, a koji se uvijek donosi na početnim stranicama knjige, sadržava mjesečni raspored uobičajenih radova na selu, vremenske prilike prema stoljetnom kalendaru, kretanje Sunca i Mjesečeve mijene. Dodatak kalendaru su osobna nar. i kršć. imena, popisi blagdana te, iako ne u svim godinama, glavni događaji iz prošlosti. Redovito se objavljuje i razgovor junaka Jurine i Franine. Publikacija donosi poljoprivredne, vet., zdr. i pravne savjete, a osobito u starijim godištima, piše o održavanju osobne higijene, održavanju kućanstva i seoskoga gospodarstva, pravilnom odgoju djece i sličnim edukativnim sadržajima. Svoje mjesto nalaze i narodne mudrosti, poslovice, šale i dr. oblici usmenoknjiž. stvaralaštva. Svoju prosvjetiteljsku ulogu kalendar je ispunjavao objavljivanjem kraćih djela istar. i dr. hrvatskih književnika, a kraći su eseji redovito posvećeni povijesnim, zemljopisnim, turističkim, gospodarskim, sociološkim, etnološkim, antropološkim, relig., knjiž., glazb., lik., sport., ekol., gastronomskim i dr. temama smještenima u zavičajni (istarski, ponekad kvarnerski i primorski) ambijent. S osuvremenjivanjem tiskarstva kalendar je grafički sve opremljeniji, a birane fotografije dočaravaju svijet istar. sela u prošlosti i sadašnjosti. Novo vrijeme nameće nove teme i probleme u objavljenim esejima i člancima, ali kalendar, usmjeren na informiranje, savjetovanje, poučavanje i razonodu, i dalje svojim stilom i razinom ostaje pristupačan najširem krugu čitatelja.

LIT.: M. Sinčić, Mudri, krepki i omiljeni starine. Uz 130. rođendan Franine i Jurine, Franina i Jurina: istarski kalendar za 2001. godinu, Buzet 2000.

I. Duda

ilustracija
JURINA I FRANINA, Narodni koledar, Franina i Jurina, 1924., br. 1

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.

Citiranje:

Jurina i Franina. Istarska enciklopedija (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 26.4.2024. <https://istra.lzmk.hr/clanak/3196>.