hrvatica

hrvatica, istar. autohtona crna sorta vinove loze i najvjerojatnije istarski endem. Odlikuje se snažnim trsom, debelom rozgvom i bujnom vegetacijom. Grozd je valjkast i piramidalan, težine 150−300 g, s velikim okruglim plavim bobicama, osrednje čvrstoće mesa i bezbojna soka neutralnog okusa i mirisa. List je trodijelan ili peterodijelan, srednje veličine i širine, s dugačkom peteljkom. Lice mu je golo i tamnozeleno, a naličje svjetlije. H. je osjetljiva na sunce, pa grozdovi moraju biti zaštićeni lišćem. Dozrijeva u drugoj pol. rujna i vrlo je rodna. Grožđe je osrednje ali specifične kakvoće, a vino koje daje boje je trešnje, lagano (oko 11 volumnih postotaka alkohola), nježno, fina okusa i mirisa. H. voli dublje i plodne propusne crvenice u sjeverozap. Istri, gdje je najraširenija i postiže najbolje rezultate. U Istri i sjev. Italiji naziva se još i croatizza, karbonera, corbina, cervina i dr. Dobro uspijeva na dugom i kratkom rezu srednje visokih uzgojnih oblika. Zbog ljupkosti vina koje daje, u Istri je u prošlosti bila značajna u mješavini crnih sorti, dok je posljednjih tridesetak godina zanemarivana. Premda ima interesa za sadnju, zbog nepostojanja sadnoga materijala znatnije se ne širi. Uvrštena je u preporučene kultivare u svim vinogorjima Istre i Hrvatskoga primorja, pa će u budućnosti njezin uzgoj vjerojatno postati rašireniji.

Đ. Peršurić, S. Radeka, D. Gluhić