Kašćerga
traži dalje ...Kašćerga, naselje 7km sjeverozapadno od općinskoga središta Pazina (45°18′N; 13°54′E; 383m nadm. vis.); 279st. (2001). Nalazi se na jezičku iznad doline Butonige, ispod brežuljka na kojemu je crkvica sv. Antuna Padovanskoga i po kojem se brdo zove Padova, pa otuda tal. naziv sela (Villa Padova). Stanovnici se bave isključivo poljodjelstvom (vinogradarstvo, voćarstvo). Područje je bilo nastanjeno u prapovijesti i antici, a naselje se prvi put spominje 1177. kao Carsiaga. Tada je postala feud. leno porečkoga biskupa, zatim je prelazila iz ruke u ruku crkv. feud. gospodara, a sred. XIII.st. prešla je pod vlast Pazinske knežije. U drugoj pol. XV.st. nakon osmanlijskih prodora u sjev. Istru i ratnih pohoda kneza Ivana VII. Frankopana, u Kašćergi je živjelo samo 6 st. (1498). U urbaru Pazinske knežije 1498. upisana kao Kasternn, a u XVII.st. službeno je umjetno preimenovana u Kaiserfeld, što je postalo ime baruna Rampelli, koji je feudom tada gospodario. S obzirom na blizinu granice knežije s mlet. Istrom (motovunskom općinom), K. je često stradavala, zemlja je povremeno ostajala neobrađena i napuštena, tako da su u više navrata naseljavani novi stanovnici. Župna crkva sv. Marka evanđelista izgrađena je 1686. a obnovljena 1891. Zvonik uz crkvu (17m) podignut je 1801. Crkva sv. Antuna Padovanskoga (drugog imena Bl. Djevice Marije od Snijega) izgrađena je u XII.st., a obnovljena 1859. Na toj je uzvisini vjerojatno bio feud. kaštel.
R. Matijašić

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.
Kašćerga. Istarska enciklopedija (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 19.4.2025. <https://istra.lzmk.hr/clanak/1327>.