luka
traži dalje ...luka, zaštićen i opremljen prostor na morskoj obali namijenjen pristajanju brodova radi prekrcaja robe i putnika te obavljanju drugih gosp. i vojnih djelatnosti koje su prometno ili tehnološki u neposrednoj vezi s pomorstvom. Luke su razvrstane prema namjenama (javne i posebne), veličini i važnosti (lokalne, županijske i luke od osobitog interesa) te djelatnostima koje se obavljaju u lukama posebne namjene (vojne, industrijske, brodogradilišne, sportske, ribarske, luke za nautički turizam i sl.). Zemljopisni položaj Istre, razvedenost obale s prirodno zaštićenim uvalama, izvorišta pitke vode i više ušća rijeka u prošlosti su bili temeljnim pretpostavkama osnivanja naselja s lukama, i potonjega razvoja pomorsko-lučke i trg. djelatnosti u Istri. Razvitak luka prilagođavao se potrebama pom. prometa, razmjeni dobara i sličnim djelatnostima, pa je to uvjetovalo njihov broj, namjenu i opremljenost. U starome je vijeku Sredozemlje bilo svj. središte brodogradnje, a lučke aktivnosti u većim uvalama i zaljevima na istar. obali razvijale su se od prapovijesti (pojava gusarstva, ali i trgovine), a pogotovo u rim. doba, kada je dinamična trg. razmjena dobara (ulje, vino, drvo, kamen i dr.) poticala osnivanje novih luka (Trst, Kopar, dolina Mirne, Červar, Poreč, Vrsar, Brijuni, Medulin, Pula, dolina Raše, Rabac, Plomin, Rijeka i dr.). Uspostavljene su i pom. veze među jadranskim gradovima (Pula, Zadar, Ancona, Trst, Akvileja, Ravenna). Mletačka Republika izgradila je opremila velik broj luka, te je usmjeravala robne tokove prema većim lukama, a neke su se luke specijalizirale za pretovar određenih tereta (sol u Kopru i sl.). U XIX.st., radi potrebe praćenja i usklađivanja lučkih kapaciteta sa svj. tokovima prekomorskog prometa te radi razvoja brodogradnje i voj. ciljeva, francuska i pogotovo austroug. vlast u Istri ulagale su u izgradnju lučke infrastrukture. Nastojale su povezati luke s ostalom prom. infrastrukturom, te su promišljeno oblikovana lučka središta za trg. i voj. namjene. U to doba nagao prom. i trg. razvitak doživjeli su Trst i Rijeka. Unatoč tomu, paralelno se profilirao istar. lučki sustav (Kopar, Izola, Piran, Umag, Novigrad, Poreč, Vrsar, Rovinj, Pula, Raša-Bršica i Koromačno), koji je na poč. XX.st. bilježio porast teretnog i putničkoga prometa. Gospodarske i ratne prilike bile su razlogom oscilacije u daljem razvitku lučkoga prometa Istre. Lučki teretni promet koncentrirao se u razvijenijim gosp. središtima Istre, a putnički, prilagođavajući se raznolikim oblicima putovanja (nautički i izletnički turizam, krstarenje i sl.) i novim prometno-tehnološkim potrebama počeo se odvijati u specijaliziranim lukama (trajektne, marine) i u drugim manjim istar. lukama.
U neposrednoj blizini Istre velike su trgovačke i putničke luke u Rijeci i Trstu. Najvažnije su istar. luke danas u Kopru (→ Luka Koper d. d.) i Puli (→ Luka Pula d. o. o.). U unutarnjem dijelu Raškoga zaljeva nastao je Lučki bazen Raša, u početku namijenjen pretežito pretovaru ugljena. Raspolaže dvama terminalima: → Bršica, za prihvat, smještaj i otpremu krupne i sitne stoke, te Štalije, za generalni teret (drvo). S obzirom na postojeću izgrađenost terminala, željezničku i cestovnu kopnenu vezu te mogućnosti izgradnje dodatnih lučkih i ind. kapaciteta bazen ima golem razvojni potencijal za širu regiju.
M. Quaranta, R.
članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.
luka. Istarska enciklopedija (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 19.2.2025. <https://istra.lzmk.hr/clanak/1592>.