Ostrogoti

Ostrogoti, germ. narod. Dok su u IV. st. boravili na sjeverozap. obali Crnoga mora, Goti su se podijelili na Vizigote (Zapadni) i Ostrogote (Istočni). O. su bili podređeni → Hunima i s njima su harali Europom, nastanivši se u Panoniji. Za kralja Teodorika prešli su u Italiju i tamo 493. osnovali svoju državu, koja je obuhvaćala i ist. obalu Jadrana. Država Ostrogota, sa sjedištem u Ravenni, bila je snažan polit. i vojni čimbenik na Sredozemlju, a postignula je i određeni privredni i kult. oporavak Italije. Srušio ju je nakon Dvadesetogodišnjega rata (535–555) → Justinijan I. i osvojeno područje podvrgnuo vlasti Istočnoga Rimskoga Carstva. U doba pripadanja ostrogotskoj državi Istra je, pošteđena ratnih razaranja, bila jedno od njezinih gosp. razvijenijih područja, o čemu svjedoče pisma visokoga dužnosnika Kasiodora. Ostrogotskom se razdoblju pripisuje nekropola uz puljski amfiteatar. Nakon gubitka države O. su se asimilirali i nestali kao etnička zajednica.

M. Levak