prometne nesreće

traži dalje ...

prometne nesreće, sastavni su dio prometa zbog stvarnih opasnosti koje u njemu postoje i zbog propusta sudionika. O nesrećama u starijim pov. razdobljima nema podrobnijih podataka, iako su brodovi tonuli u nevremenu, a kola se prevrtala na cestama. Tek s naglim jačanjem prometa u XIX. i XX. st., osobito s povećanjem brzine putovanja koju omogućuju tehnički sve savršenija prijevozna sredstva, naglo je narastao broj nesreća i žrtava. Najveća civilna nesreća na moru dogodila se 13.VIII.1914., kad je kraj Rovinja potonuo austr. luksuzni parobrod → Baron Gautsch. Život je izgubilo oko 300 putnika. U nesreći civilne mornarice 18. IX. 1971. blizu Crne Punte kraj Koromačna zbog požara na brodu August Cesarec riječke Jadrolinije poginulo je 12-ero ljudi. Stradavanje brodova u važnim okolnostima ne može se smatrati prometnim nesrećama (bitke na moru, potonuće bojnoga broda Viribus Unitis, potapanje podmornica i dr.).

Najveća želj. nesreća dogodila se u srpnju 1949. na stanici Sv. Petar u Šumi, kad je vlak pun ratne siročadi iskliznuo pri prolasku kroz stanicu. U službenom je izvješću navedeno 15 poginulih i 17 ranjenih, a pretpostavlja se da je broj puno veći. Kad je 14. VII. 1984. u Divači na brzi vlak iz Beograda naletio teretni vlak, u zadnjem je vagonu smrtno stradao 31 putnik. Na pruzi Trst–Poreč bura je 13.III. 1910. kod Milja prevrnula vlak te je poginulo 5-ero ljudi, a 15-ero ih je ranjeno; 22. VII. 1917. ruski su zarobljenici iskliznuli vojni transport između Tribana i Grožnjana. Žrtve su bile strojovođe obiju lokomotiva. Prva automobilska nesreća zbila se 1912. pri alpskoj vožnji na Učki, a smrtno su stradali vozač i suvozačica. Na cestama se stalno događaju manje nesreće i nezgode. Policijska uprava istarska 2000. zabilježila je 5772 cestovne nesreće, u kojima je poginulo 27 ljudi, a 1490 bilo je ozlijeđeno.

J. Orbanić

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.

Citiranje:

prometne nesreće. Istarska enciklopedija (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 15.6.2024. <https://istra.lzmk.hr/clanak/2237>.