Rabac

Rabac, naselje i luka na ist. obali Istre, smješteno podno staroga Labina (45°4′N; 14°10′E); 1472 st. (2001), grad Labin. Naselje se nalazi u nevelikom zaljevu zaštićenom od bure, ali izloženom jugoist. i jugozap. vjetrovima. Crkva sv. Andrije iz XV. je st. Stanovništvo je do II. svj. rata bilo orijentirano na ribarstvo i pomorstvo, manje na poljodjelstvo (masline). Nakon II.svj. rata jače se razvija turizam, grade se mnogobrojni hoteli, stanovništvo se zapošljava u tercijarnim djelatnostima, a R. postaje jedan od vodećih turist. središta ist. obale Istre i Kvarnera. Područje je naseljeno u rim. doba. Starija historiografija spominje da je R. naseljen i u sr. vijeku. Prema mlet. izvorima, u podnožju Labina postojalo je malo naselje Rabaz. Za austr. vladavine obnavlja se i širi stara cesta Labin–Rabac. U drugoj pol. XIX. st. trg. obitelj Prohaska gradi prvi ljetnikovac. Prvi hotel Quarnero R. dobiva 1889; 1925. podignut je prvi veći hotel Trieste (danas Primorje). Za tal. uprave gradi se luka za utovar boksita. Prvu poslijeratnu izgradnju u Rapcu započinju Istarski ugljenokopi Raša, koji grade hotele za smještaj samaca (poslije su prenamijenjeni). God. 1961. osnovano je Ugostiteljsko poduzeće Rabac, čime je započet snažan, planski razvoj kupališnoga turizma, a time i samoga Rapca. God. 1961–71. izgrađeni su hoteli Mediteran, Marina, Lanterna, Apollo, Mimosa, Hedera, Narcis; 1978–89. rekonstruiraju se i moderniziraju već postojeći hoteli, grade se apartmanska naselja Kosi i Remac, uređuju se plaže, grade ugostiteljski objekti, hoteli Castor i Pollux te apartmani Pluton. Danas Rabac može ugostiti oko 10300 turista u jednom danu.

LIT.: I. Blažević, Turizam Istre, Zagreb 1984; M. Milevoj, Kartulini z Labinšćini, Labin 1987; I. Blažević, Povijest turizma Istre i Kvarnera, Opatija 1987.

V. Kos