ratarstvo

ratarstvo, grana poljoprivrede koja se bavi uzgojem poljop. bilja na oranicama. Pod ratarskim površinama u Istarskoj županiji 2002. bilo je zasijano ukupno 20212ha. Uobičajen je dvopoljni plodored: jedne godine žitarice (pšenica ili ječam), a druge godine okopavina (kukuruz). Ratarsku proizvodnju u Istri karakterizira uzgoj sljedećih kultura: pšenice (šenice) na površini od oko 7000ha, ječma (žito, škandeja, šestored) na površini od oko 2100ha, kukuruza (trukinja, fermentun) na oko 3300ha i lucerne (rabašpanja) na površini od 4350ha. Te se kulture, unatoč nižim proizvodnim i financijskim efektima, na istoj oranici pojavljuju u plodoredu prosječno svake druge godine. Razlozi su za to: 1. organizacijsko--proizvodna struktura gospodarstava. Velika većina gospodarstava nije specijalizirana, već su u njima zastupljene većina biljnih i nekoliko stočarskih proizvodnji. U takvu je sustavu biljna proizvodnja podređena, osim zadovoljenja naturalnih potreba domaćinstava, ponajprije potrebama stočarske proizvodnje. 2. Nedostatak stručno-tehn. pomoći, organizirane tržišne infrastrukture i povoljnih financ. impulsa kojim bi se proizvođačima olakšalo uvođenje novih kultura i zajamčio plasman. Stoga, unatoč nižim prinosima i zaradama, proizvođači se odlučuju za tradicionalnu proizvodnju. 3. Nestabilnost gosp. tokova koja uvjetuje znatna variranja ponude i potražnje te cijene na lokalnom tržištu. 4. Ekološki čimbenici koji karakteriziraju ratarsku proizvodnju na prostoru Istre – loš raspored godišnjih oborina i učestala pojava ljetnih suša, što nije nadomješteno širom primjenom sustava za navodnjavanje, ograničava uvođenje intenzivnijih i profitabilnijih kultura, zatim sitne, razbacane parcele dosta udaljene od gosp. dvorišta te plitak zemljišni sloj na oko 40% svih oranica. Prosječni prinos zrna pšenice kreće se od 2,8 do 3,2t/ha, zrna ječma od 2,3 do 2,7t/ha, zrna kukuruza od 2,2 do 3,2t/ha, a sijeno lucerne daje prosječan prinos od 4,1 do 4,7t/ha. Evidentirani prinosi daleko su ispod potrebnih da bi uzgoj tih kultura bio isplativ, što znači da većina gospodarstava u njihovoj proizvodnji ostvaruje gubitak.

M. Oplanić