Ujedinjeni savez antifašističke omladine Hrvatske (USAOH)

Ujedinjeni savez antifašističke omladine Hrvatske (USAOH), organizacija mladih antifašista u II.svj. ratu. Bila je dio Ujedinjenoga saveza antifašističke omladine Jugoslavije, osnovana 1942. na inicijativu Komunističke partije s ciljem okupljanja cjelokupne antifaš. mladeži, a ne samo one koja se otvoreno borila za komun. ideje (→ Savez komunističke omladine Jugoslavije). Zadatak USAOH-a bio je okupljanje i organiziranje mladih radi potpore → Narodnooslobodilačkom pokretu. Organizacija je u Istri djelovala od 1942. Članovi su prenosili tisak, brošure i druge materijale NOP-a, izvodili diverzije (npr. piljenje telefonskih stupova 31.VIII.1943), novačili članove SKOJ-a i borce NOV-a te za njih prikupljali pomoć. Osobito aktivni bili su na Pazinštini i u Medulinu, a samo iz Rovinjštine i Puljštine otišlo je prije kapitulacije Italije u NOV 120 mladića. U puljskom su Uljaniku omladinci nakon pada fašizma (25.VII.1943) organizirali demonstracije, zbog čega su mnogi bili zatvoreni do rujna. Nakon kapitulacije Italije više od 10000 mladih antifašista pristupilo je partiz. postrojbama. U listopadu i studenom 1943. osnovani su kotarski odbori USAOH-a. Tijekom ožujka 1944. održane su konferencije na kojima su izabrani okružni odbori i delegati za I. oblasnu konferenciju USAOH-a za Istru, a u njoj je 1.IV.1944. na Učki sudjelovalo 800 članova. Tom je prigodom izabran Oblasni odbor od 75 članova. Predsjednik je bio Berto Črnja, a tajnik Vence Mihić. Istoga dana na Učki je osnovana → Prva istarska brigada »Vladimir Gortan« te odred Učka, sastavljen gotovo isključivo od mladih boraca. Oblasno rukovodstvo utaborilo se u lipnju 1944. u šumi iznad Brgudca i Lanišća, gdje su za tiskanje priređivali brošure i časopise na hrv. i tal. jeziku. Tijekom ljeta održane su kotarske konferencije te je cijela Istra bila obuhvaćena organizacijama USAOH-a, koje su imale oko 12600 članova, od toga više od 9000 djevojaka. Djelatnost su proširili na prosvjetu i kulturu te sudjelovanje u radnim četama. U okupiranim gradovima bacali su letke, ispisivali parole, prikupljali hranu, novac i oružje. Zbog složenih vojnih prilika vodstvo USAOH-a prešlo je u jesen 1944. u Gorski kotar. Mnogi su članovi ostali u Istri, odakle su borcima preko dobro čuvane pruge Rijeka–Trst prenosili hranu i drugu pomoć. Mnogobrojni su članovi i čelnici USAOH-a i SKOJ-a poginuli u ratu, među njima Ivan Gašparović, Mira Raduna Ban, Mirko Kaliterna, Milan Jardas, Neda Knifić, Celestin Katunar – Niko i dr. USAOJ je 1946. promijenio naziv u Narodna omladina Jugoslavije, a dvije godine poslije organizaciji je priključen SKOJ. U poratnim su se godinama članovi posebno istaknuli u radnim akcijama pri raščišćavanju ruševina, obnovi i izgradnji novih prometnica širom zemlje. Od 1963. organizacija je djelovala kao Socijalistička omladina Jugoslavije, a od 1972. do demokratskih promjena kao Savez socijalističke omladine Jugoslavije, u Hrvatskoj kao Savez socijalističke omladine Hrvatske. SSOH djelovao je u sklopu Socijalističkoga saveza radnoga naroda Hrvatske i obuhvaćao kao svoje kolektivne članove druge društvene organizacije (Ferijalni savez, Narodnu tehniku, Crveni križ, Muzičku omladinu, Savez organizacija za fizičku kulturu, Savez izviđača i Savez pionira). Cilj SSOH-a kao društveno-polit. i odgojne organizacije bio je masovnom kulturnom, znan., sport., turist. i polit. djelatnošću među mladima promicati slobodu, bratstvo i jedinstvo, samoupravljanje i druge socijalist. ideje.

LIT.: D. Mandić, Prilog istraživanju razvoja SKOJ-a i USAOH-a 1943–1945, Dometi, 1986, 7–8–9; H. Buršić, Pregled razvoja SKOJ-a i USAOH-a u Istri od 1941. do 1945, u: Revolucionarni omladinski pokret u Hrvatskoj 1941–1948, Zagreb 1972.

H. Buršić, R.