Brijunski plenum

traži dalje ...

Brijunski plenum, četvrti plenarni sastanak CK SK Jugoslavije, održan 1.VII.1966. na Brijunima pod predsjedanjem generalnoga sekretara SK Jugoslavije J. Broza-Tita. Sazvan je nakon VIII. kongresa SKJ, održanoga 1964., na kojem je Broz najavio nove pomake u razvoju socijalist. samoupravljanja, među ostalim manje miješanja političara i društvenopolit. organizacija u tzv. društvenu proizvodnju, ostvarivanje pune ravnopravnosti naroda i narodnosti u Jugoslaviji. Provedbi gosp. i društv. reforme i odluka VIII. kongresa odupirale su se državnocentralističke, birokratske i unitarističke struje u SKJ predvođene nakim pripadnicima drž. i partijskoga vodstva i Službe državne sigurnosti (preko koje se provodio policijski nadzor, zastrašivanje i teror u društvu); među njima je bio potpredsj. SFRJ i član Izvršnoga komiteta CK SKJ Aleksandar Ranković, gl. promicatelj unitarističke politike, dugogodišnji ministar unutrašnjih poslova. Na Brozov poticaj oni su na Brijunskom plenumu optuženi za urotu protiv socijalist. samoupravljanja te lišeni vodećih funkcija u SKJ i u drž. tijelima. Nakon plenuma nastavile su se provoditi započete reforme i pokrenute su nove, postupno se uvodila relativna demokratizacija u polit. i gosp. život zemlje sve do Hrvatskoga proljeća 1971., nakon kojega je ponovno ojačan drž. centralizam i policijski nadzor.

Đ. Križman-Zorić

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.

Citiranje:

Brijunski plenum. Istarska enciklopedija (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 17.7.2024. <https://istra.lzmk.hr/clanak/388>.