Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ)
traži dalje ...Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ), vrhovno polit. predstavničko i zakonodavno tijelo NOP-a Jugoslavije, utemeljeno 26–27.XI.1942. na svojem prvom zasjedanju u Bihaću. Članove AVNOJ-a činili su predstavnici Zemaljskih antifašističkih vijeća (Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Boke, Srbije, Makedonije i Sandžaka). Na drugom zasjedanju održanom u Jajcu (29–30. XI. 1943), izglasana je Deklaracija o federativnom uređenju Jugoslavije kao države ravnopravnih naroda, te među ostalim donesena važna odluka o priključenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka matici zemlji po načelu narodnosti, čime je potvrđena odluka → Zemaljskog antifašističkoga vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske. Tom se odlukom još nisu stekli uvjeti za stvarno pripojenje Istre u međunarodnopravnom smislu, a ti su dokumenti imali samo internu pravnu valjanost. Tek je međunar. mirovni ugovor nakon rata trebao potvrditi te odluke. Iz pisama što su ih izmijenili W. Churchill i J. Broz - Tito vidljivo je da Tito opravdano nije nikada spominjao odluke ZAVNOH-a i AVNOJ-a o pripojenju Istre i Slovenskoga primorja kao nacionalnih teritorija matici zemlji. U svibnju 1945. na međunarodnom planu počela je diplomatska bitka za Istru koja je trajala do sklapanja Ugovora o miru s Italijom u Parizu 10.II.1947. Na III. zasjedanju AVNOJ-a (Beograd, 7–10.VIII.1945) predstavnici su izglasali odluku da se AVNOJ proglasi Privremenom narodnom skupštinom sve do izbora Ustavotvorne skupštine.
D. Dukovski
članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.
Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ). Istarska enciklopedija (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 4.10.2024. <https://istra.lzmk.hr/clanak/71>.