Este

traži dalje ...

Este (estenska kultura, tal. civiltà Atestina), prapov. željeznodobna kultura, nazvana po mjestu Este kraj Padove (ant. Ateste). Bila je proširena na prostoru današnje regije Julijske Venecije, a imala je jak utjecaj na susjedna područja. Njezini su nositelji bili → Veneti. Prvu kronologiju razvoja u 4 faze (od 1000. do 200.pr.Kr.), temeljenu ugl. na predmetima iz grobova i na tipologiji grobnica, predložio je Aldo Prosdocimi. Početnu fazu označavaju bikonično oblikovane žare, ukrašene jednostavnim utisnutim geometrijskim motivima, okružene prilozima i postavljene u jednostavno ukopanu jamu, a vrhunac su razvoja konične keramičke posude ukrašene horizontalnim crveno-crnim prugama ili nizovima utisnutih brončanih čavlića. Tijekom VII.st.pr.Kr. započela je izradba predmeta od tankoga brončanog lima, ukrašenih iskucavanjem, među kojima su najistaknutije → situle. Grobovi su na površini bili označeni nakupinama kamenja, poslije zašiljenim pilastrima ili stelama, koje od III. faze nose i natpise na venetskom jeziku. Prema brojnosti i raznolikosti grobnih priloga razlikuju se društv. skupine, koje su u nekropolama posebno izdvajane. Mnogobrojna svetišta u kojima su prinošene žrtve i pokloni božici Reitiji, Dioskurima, Diomedu i sl. razvila su se na važnim prometnicama između središta polit., vojne i gosp. moći zajednica. Kroz IV. i III.st.pr.Kr. započela je dekadencija estenske kulture pod utjecajem i prevlasti Kelta, a nakon 200.pr.Kr. i romanizacijom. Jake veze s prostorom sjev. Jadrana potvrđuju se tijekom cijeloga razdoblja estenske kult. skupine, koja je sudjelovala i u oblikovanju identiteta histarske kult. skupine. Iako su istraživači tumačili histarsku skupinu kao dio estenske kulture, dodiri s njom bili su razmjerno kasni i nikada nisu prevladavali. Utjecaji su vidljivi u situlskome repertoaru. Također su Veneti, Histri i Liburni u doba početaka romanizacije pripadali donekle homogenom sjevernojadranskom imenskom području.

LIT.: G. Fogolari, La protostoria delle Venezie, Popoli e Civiltà dell’Italia antica, IV, Roma 1975; S. Gabrovec, K. Mihovilić, Istarska grupa, u: Željezno doba, Praistorija jugoslavenskih zemalja, V, Sarajevo 1987; K. Mihovilić, Nesactium, Prapovijesni nalazi 1900–1953, Pula 2001.

K. Mihovilić

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.

Citiranje:

Este. Istarska enciklopedija (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 15.6.2024. <https://istra.lzmk.hr/clanak/814>.