fauna

fauna (lat.: životinjski svijet), skupni naziv za sav životinjski svijet nekog područja.

Kopnena fauna Istre karakteristična je za mediteransko područje. Čine je 93 vrste sisavaca, od kojih je 56 zaštićeno zakonom. Zastupljene su rovke, ježevi, krtice, netopiri, zečevi, vjeverice, puhovi i miševi. Iz reda zvijeri (Carnivora) u Istri žive lisice i kune, među kojima lasice, jazavci i kune zlatice, a susreću se i vukovi, medvjedi, risovi i divlje mačke. Mnogobrojne su divlje svinje, a iz por. jelena (Cervidae) jelen i srna. Poznato je 229 vrsta ptica, od kojih 111 gnjezdarica. Ugroženo je 109 vrsta. Najvažnije lovne ptice jesu prepelice, jarebice i fazani. Od ždralovki (Gruiformes) zastupljene su liske, a od šljukarica (Charadriiformes) vivci, šumske šljuke, šljuke, patuljaste šljuke, ćukavice te različite vrste galebova. Od guščarica (Anseriformes) rasprostranjene su poljske guske i razne vrste pataka. Poznati su različiti rodovi i vrste sokolovka (Falconiformes), poput jastrebova, orlova, škanjaca, sokolova te supova, koji se gnijezde na obližnjem Cresu, pa im životno područje obuhvaća i ist. Istru. Uz more žive blune i različite vrste gnjuraca. Od ptica koje borave na drveću prisutne su kukavice, više vrsta golubova i sova (ćuk, šumska sova, šumska ušara). Važne su i zlatovrane, vodomari, pčelarice, pupavci, čiope i djetlići. Mnogobrojne su por. reda pjevica ili vrapčarki (Passeriformes): cvrkutuše (trstenjaci, grmuše, zviždci), drozdovi, ševe, sjenice, lastavice, svračci, vrane, čvorci, zebe i dr. Gmazovi su u Istri zastupljeni s 42 vrste (20 je zaštićeno zakonom). To su neke vrste macaklina i gušterica te puzaša (blavor i sljepić). Ima nekoliko vrsta neotrovnih smukova i otrovnih ljutica – najpoznatije su stepska riđovka (Vipera ursini) i poskok (Vipera ammodytes). Od vodozemaca u Istri žive različite vrste daždevnjaka, a u nekim kraškim jamama živi → čovječja ribica. Prisutno je i nekoliko por. bezrepaca: mukači, žabe, krastače i gatalinke. Od 14 zabilježenih vrsta 12 ih je zaštićeno, od toga je 6 ugroženo, npr. lombardijska žaba (Rana latastei) iz Motovunske šume. Među kukcima zastupljeni su vrste, rodovi i porodice koji žive i u okolnim eur. krajevima: vretenci libele, vodencvjetovi, uholaže, bogomoljke, žohari, rovci, konjici, šaške, uši, vodnice, kopnice, cvrčci. Među opnokrilcima (Hymenoptera) to su žalčari i svrdlari, a među kornjašima ili tvrdokrilcima (Coleoptera) mnogi grabežljivi kornjaši: hitre, trčci, kozaci i vrtice, te raznojedi: kusokrilci, strvinari, jelenci, truležari, krijesnice, kožojedi, božje ovčice, zlatnice, potkornjaci i pipe. Trčaka je u Istri 187 vrsta, od kojih 27 endemskih. Iz reda leptira (Lepidoptera), važni su moljci, drvotočci, savijači, dnevni leptiri (431 vrsta) te mnogobrojni noćni leptiri. Od dvokrilaca (Diptera) ondje žive buhe, komarci, obadi, muhe i dr. Razred stonoga (Myriapoda) predstavljaju strige, a razred klještara (Chelicerata) štipavci, grinje i pauci, među kojima je najpoznatija otrovna crna udovica (→ latrodektizam). Od maločetinaša (Oligocheta) važne su gujavice, kojih je u Istri 10 vrsta (6 endemskih). Među šezdesetak vrsta kopnenih puževa (Gastropoda) desetak je endemskih.

Slatkovodna fauna Istre nedovoljno je istražena, a naseljuje staništa koja su ugrožena zahvatima u prostoru (melioracije, isušivanje, kaptaža) i onečišćenjem okoliša. Prisutne su mnoge vrste slatkovodnih beskralježnjaka. Među mekušcima je 11 vrsta puževa i 18 vrsta rakova. Zabilježeno je četrdesetak vrsta kukaca te tridesetak vrsta maločetinaša. Slatkovodne ribe zastupljene su s 36 vrsta, a većina ih živi u rijekama i vodama Jadranskoga slijeva. U Istri su najčešći bijeli klen, linjak, jegulja, a endemski su ugrožene vrste jadranska jesetra (Acipenser naccarii), primorska paklara (Lethenteron zanandreai), belica (Alburnus albidus), mren (Barbus plebejus), bodljikava koljuška (Gasterosteus aculeatus), glavatica (Salmo marmoratus), žutalj (Rutilus rubilio), riječna babica (Salaria fluviatilis) i glavočić vodenjak (Podogobius martensi); → glavočići.

Morska fauna. Podmorje istarskog poluotoka obuhvaća približno polovicu sjevernog Jadrana i proteže se od Tršćanskoga zaljeva do Kvarnera i cresko-lošinjske otočne skupine. To opsežno, ali relativno plitko područje prosječne dubine 35 m odlikuje raznolikost životnih prostora. Različiti tipovi podloge uvjetuju razvoj karakterističnih životnih zajednica. Najvažnije infralitoralne zajednice sedimentnih dna jesu livade morskih cvjetnica (Posidonia oceanica i Cymodocea nodosa), u kojima žive mnoge pokretne i pričvršćene bentoske vrste te epibionti, dok je u cirkalitoralu to zajednica obalnih terigenih muljeva, koji su stanište škampa (Nephrops norvegicus). Na tvrdoj podlozi razvijene su infralitoralna zajednica fotofilnih alga i cirkalitoralna koraligenska zajednica, obje u različitim pojavnim oblicima. Svaku od navedenih zajednica nastanjuje manji broj karakterističnih životinjskih vrsta te vrste koje nisu usko vezane za određenu podlogu, dubinu, slanost ili druge čimbenike okoliša. – Popis makrofaune (organizmi veći od 2 mm) Jadranskoga mora sadrži više od 5000 bentoskih i pelagičnih vrsta, od kojih je približno 75% zabilježeno i u njegovu sjev. dijelu. Uz istar. obalu zastupljeni su predstavnici svih životinjskih skupina: ribe, glavonošci, kornjače i sisavci, no za neke se vrste ne zna jesu li ondje stalno nastanjene. Iz razreda kružnoustih riba (Cyclostomata) ondje živi paklara (manjapegula), a iz razreda hrskavičnjača (Chondrichthyes) neke vrste morskih pasa, morskih mački te različite vrste raža. Razredu koštunjača (Osteichthyes) pripadaju sve ostale ribe. Komercijalnu vrijednost imaju papalina (srdjelica), srdela, brgljun (inćun), ugor (grunj), oslić (lov), kovač (šanpjer), lubin (brancin), zubatac (dental), podlanica (orada) i različite vrste cipala (cjevuli) te arbun (ribun), špar, fratar (baraj), bukva (boba), salpa, ušata (oćada), trlja (barbun), šnjur (šur), skuša (škombra, lokarda), polanda (palamida), tunj, list, grdobina i dr. Bez komercijalne su vrijednosti ribe iz por. usnjača (Labridae), morskih pauka (Trachinidae) i glavoča (Gobiidae). Među rakovima (Crustacea) treba spomenuti kozice, jastoge, škampe, običnu rakovicu (grancevola) i grmalja (grancipor). Od mekušaca (Mollusca) zastupljeni su puževi: petrovo uho, ogrc (spuž), priljepak (pantanela), volak; školjkaši: kamenica ili oštriga, dagnja (mušula, pedoć), prstac (datula), jakobova kapica (kapesanta) i glavonošci: sipa, sipica, lignja (kalamar), hobotnica (folpo). Uz istar. obalu živi i nekoliko vrsta ježinaca, trpova, morskih zvijezda, spužva i dr., a od morskih sisavaca uobičajen je dupin.

Dok su pojedine komercijalno važne vrste riba i rakova djelomično zaštićene razdobljima lovostaja, dio je morskih organizama u istar. priobalju zaštićen Zakonom o zaštiti prirode Republike Hrvatske. Od puževa to su puž bačvaš (Tonna galea) i prugasta povezača (Mitra zonata), od školjkaša plemenita periska (Pinna nobilis) i prstac (Lithophaga litophaga), od morskih kornjača glavata želva (Caretta caretta), potom dobri dupin (Tursiops truncates) i velik broj trpova. Zaštićen je i velik broj ptica koje žive uz morsku obalu: galebovi, čigre, plijenori, zovoji, burnica (Hydrobates pelagicus) i dr. U teritorijalnim morima Slovenije zaštićen je daleko veći broj morskih organizama (uključujući i sve vrste spužva, puževa golaća, štrcaljaca, zvjezdana, žiroglavaca i plaštenjaka i dr.).

U Tršćanskom zaljevu zabilježeni broj životinjskih vrsta iznenađujuće je velik s obzirom na njegovu površinu i plitkost. Iznimna životinjska raznolikost posljedica je raznovrsnih tipova habitata koji se ondje pojavljuju te biotičkih i abiotičkih čimbenika. Do sada je zabilježeno gotovo 2000 životinjskih vrsta, među kojima 259 vrsta riba, 1 vrsta gmazova (kornjača glavata želva) i 6 vrsta morskih sisavaca (kitova i dupina), iako to ne znači da su sve ondje stalno prisutne. Među zabilježenim životinjama nekoliko je jadranskih endema, od kojih je najčešća mješčićnica jadranski ciganin (Polycitor adriaticus). – Raznolikost životinjskog svijeta istar. podmorja ugrožena je sve češćim razdobljima nestašice kisika u pridnenom sloju (hipoksija i anoksija), devastacijom dna ribolovom (koćarenje i izlov prstaca), eutrofikacijom kao posljedicom povećana unosa hranjivih soli, uništenjem obale turist. urbanizacijom te pojačanim pomorskim prometom (tankeri). Pojava novih životinjskih vrsta u podmorju Istre u posljednje vrijeme posljedica je globalnog zatopljenja i širenja areala toplovodnih vrsta prema sjeveru te namjernog ili slučajnog unosa.

L. Janjanin, A. Jaklin, B. Lipej, T. Gluhak, B. Kryštufek