Albert iz Konstanza

Albert iz Konstanza (lat. Alberto de Constancia), slikar (Konstanz na Bodenskom jezeru, XV.st.). Izradio je više zidnih slika u crkvama sjeveroist. Istre. U grobnoj crkvi sv. Vida u Pazu oslikao je 1461. kao fresku na zidu oltarnu sliku Majke Božje na prijestolju s Djetetom Isusom u krilu te sv. Antuna Pustinjaka i sv. Vida u jedinstvenom ikonografskom prikazu tipa sacra conversazione (podno slike na hrv. su jeziku glagoljicom ispisani, uz ostalo, datum i podatci o autoru), a na zidu nekada desne oltarne kapele iste crkve prikaz Sv. Trojstva kao prijestolja milosti. U plominskoj župnoj crkvi sv. Jurja izradio je 1475. veliku zidnu fresku – triptih kao oltarni retabl. U središnjem polju triptiha lik je okrunjene Majke Božje na prijestolju, koja doji Dijete, česta srednjovj. tema božanskoga materinstva, te njoj zdesna i slijeva u gornjim dijelovima polja sv. Ivana Krstitelja i sv. Ivana Evanđelista, a u donjim dijelovima likovi pučkih ljekarnika sv. Kuzme i sv. Damjana (kojima su imena ispisana glagoljicom u aureolama). Djelo je potpuno otkriveno 1994., kada je drveni barokni oltar (XVII.st.), što ga je zakrivao, odmaknut od zida radi restauracije. Iz lat. natpisa ispod nogu Ivana Krstitelja (oslikana kako drži svoj atribut – smotak s lat. psalamskim stihom o vapijućem u pustinji) i iz hrv. prijevoda ispisana glagoljicom ispod nogu Ivana Evanđelista (prikazana s otvorenom knjigom) doznaje se slikarevo ime i podrijetlo (…MEISTER ALBERTO DE CONSTANCIA...), te doba kada je djelo dovršio. Time je otklonjena pretpostavka da je A. bio rodom iz mlet. ili čak domaćih krajeva. Pretpostavlja se (B. Fučić), po mnogim podudarnostima u radu, da je također bio autorom ciklusa fresaka u crkvi sv. Kvirina u Jasenoviku, od kojih je očuvana velika kompozicija Poklonstvo kraljeva i lik sv. Antuna, zatim oltarne slike na zidu župne crkve sv. Petra i Pavla u Vranji. Slikao je u maniri mletačke cvjetne gotike, s tragovima biz. ikonografije (lik malog Isusa) i s jakim srednjoeuropskim (njemačko-češ.) kasnogot. (protorenesansnim) utjecajima dvorskoga tzv. mekoga stila. Prema novijim istraživanjima (S. Greblo), u njegovu se postupku zapaža određena sličnost s tal. slikarima internacionalne gotike Nicolòom i Pietrom Zaninom te Micheleom Giamboneom.

LIT.: B. Fučić, Istarske freske, Zagreb 1963; isti, Majstor Albert iz Konstanca, Istarska Danica, 1995; isti, Albert iz Konstanca, Zagreb i Brseč 2000; S. Greblo, Freska majstora Alberta (1475) u Plominu, Buzetski zbornik, 2001, 27.

Đ. Križman-Zorić