Antun s Padove

Antun s Padove (lat. Antonius Padovanus, tal. Antonio Paduan ili Padoan), slikar (istarska Padova, danas Kašćerga, XVI.st.). Radio je u nekoliko istar. gradića, a njegova su djela važna za hrv. kulturno naslijeđe i zbog glagoljičnog natpisa na njima. U crkvici sv. Roka u Draguću naslikao je 1529. po svim površinama zidova i svoda ciklus fresaka (njih 28) s prizorima iz Kristova života od Navještenja do Euharistijskoga Krista, zatim crkv. oce, svece, biskupe, pape (stotinjak likova), Raj, Pakao i dr., a nad vratima je u hrv. glagoljičnom natpisu pod freskom Imago pietatis zabilježen nadnevak, autorovo ime, imena naručitelja, župana, požupa i dr. Za tu je crkvicu 1537. izveo i oltarnu fresku s likovima sv. Roka, Fabijana i Sebastijana (sa svojim imenom i nadnevkom u lat. natpisu). Za crkvicu sv. Jeronima u Humu izradio je 1533. oltarni retabl na platnu, slikan tehnikom zidnoga slikarstva, tzv. Humski triptih: Bogorodica s Djetetom na prijestolju i mali lik donatora popa glagoljaša (Ivana Pečanića) uz podnožje, te monumentalni likovi sv. Jeronima s jedne strane, nekog mučenika s druge i u luneti Boga u anđeoskoj slavi. Na predeli se u glagoljičnom natpisu popa Andrije Prašića navodi nadnevak s imenima slikara i humskih muževa naručitelja slike, te među ostalim spominju i nevolje vezane za tur. pohode na Ugarsku. Na slici su uz rub platna nađeni i glagoljični ostrišci neke liturgijske knjige iz XIII–XIV.st., u znanosti nazvani Humskim ostrišcima (B. Fučić). Triptih je jedina poznata slika na platnu domaćega srednjovj. slikara u Istri. Pripisuju mu se još freske s nizom svetačkih likova i prizora iz legendi u crkvi sv. Roka u Oprtlju. A. je naivni pučki majstor u čijem se radu, ugl. u pojedinim formalnim elementima, naziru provincijski odrazi utjecaja mlet. slikarstva s kraja XV.st.

LIT.: B. Fučić, Slikovnica meštra Antona, Bulletin JAZU, 1957, 3; isti, Humski triptih, ibid; isti, Glagoljski natpisi, Zagreb 1982.

Đ. Križman-Zorić