Atti

Atti, godišnjak rovinjskoga Centra za povijesna istraživanja (Centro di Ricerche Storiche), što ga od 1970. zajedno objavljuju Talijanska unija (Unione Italiana, Fiume) i Narodno sveučilište iz Trsta (Università Popolare, Trieste). Ideja o utemeljenju časopisa pojavila se odmah po osnutku Centra. Prvi svezak objelodanjen je 1970. Objavljuje znan. i stručne tekstove iz svih područja zastupljenih u znanstvenoistraživačkom djelovanju Centra: povijest, pomoćne pov. znanosti, arheologija, umjetnost, povijest prava i gospodarstva, etnografija, jezikoslovlje, istroromanska i venetska dijalektologija, te kultura Istre, Rijeke, Dalmacije i susjednih krajeva od prapovijesti do suvremenosti. Cilj je na objektivan i prikladan način predstaviti povijest i kulturu tal. nac. sastavnice u povijesno-polit. i društveno-kult. okružju Istre kao važnoga područja jadransko-sredozemnoga dodira. U 33 sveska časopis je uspio održati redovitost i jednogodišnji ritam izlaženja. U strukturnom pogledu tekstovi u prvih 19 svezaka podijeljeni su na dijelove: Documenti e/o Saggi, Voci del passato i Folclore. Od 22. sveska oblikovana su dva dijela: Memorie i Note e Documenti. Od 6. sv. svi tekstovi u časopisu imaju sažetke na hrv. i slov. jeziku. Opseg je časopisa neprekidno rastao, zahvaljujući suravnateljima i urednicima. Suravnatelji su bili: Giovanni Radossi i Iginio Moncalvo (do 19. sv.), G. Radossi i Luciano Lago (od 20. sv.), urednici: Marino Budicin (od 19. sv.), Marino Predonzani (19–23. sv.) i Paolo Ziller (24–30. sv.), a članovi uredničkog odbora: Arduino Agnelli, Elio Apih, M. Budicin, Giulio Cervani, Franco Crevatin, Giuseppe Cuscito, Anita Forlani, Egidio Ivetic, L. Lago, I. Moncalvo, Antonio Pauletich, M. Predonzani, Alessio Radossi, G. Radosssi, Fulvio Salimbeni i P. Ziller. Na 15233 stranice objelodanjeno je 398 članaka 137-orice autora, obogaćenih transkribiranim važnim arhivskim gradivom i mnogobrojnim ilustracijama. God. 2003. u posebnom svesku (Indici dei volumi I–XXX), koji je uredio M. Budicin, objavljeno je kazalo, važno pomagalo u korištenju sadržaja časopisa. U njemu su podatci svrstani po UDK, po tematskim područjima i po svescima. Časopis je uvijek imao oznake izdanja s granice, sa širokim pogledom na jadransko područje, a značio je kanal za komunikaciju tal. istar. historiografije s hrvatskom i slovenskom, ali i historiografijom matičnoga područja Italije. To je i danas susretište različitih intelektualnih tradicija. Redakcija se na temelju prvih brojeva i prvih kritičkih sudova znala prilagoditi uvijek novim historiografskim potrebama, pribjegavajući i »drugom načinu proučavanja povijesti«, pa je polit. povijest sve više prepuštala mjesto društv. povijesti, ekon. i društv. analizama i marginalnim slojevima, demografskim pokretima, kulturi i nar. mentalitetu te proučavanju prirodnog i društv. okoliša. Nastojalo se ostvariti međudjelovanje različitih i karakterističnih smjernica tal., hrv. i slov. sastavnice, ali i dvaju specifičnih istar. okruženja: seoskoga i gradskoga. Svesci su časopisa naposljetku bili i važno susretište ne samo povjesničara različitih znanst. nazora nego posebice znanstvenika dvaju naraštaja, koji su tijekom pola stoljeća pisali povijest Istre, Rijeke i Dalmacije. To je omogućilo pojavu, rast i potvrdu mladih povjesničara i znanstvenika tal. nac. zajednice.

M. Budicin