baladur ili balidor
traži dalje ...baladur ili balidor (tal. ballatoio), arhit. element, u naravi otvoreni ili natkriveni vanjski hodnik ili terasa sa stubištem na razini prvoga kata, redovito građen izvan gabarita građevine. Naziv potječe od lat. bellatorium, borbene galerije (konzole) na ratnim galijama, a pučkoetimološki je povezan i s tal. riječju ballare (plesati). Tipični je element starijega tipa istar. ruralne kuće (→ narodno graditeljstvo), nositelj njezina vizualnog identiteta; kao prostor koji dijeli unutarnji i vanjski svijet bitno je mjesto društvenoga dodira s okolinom. Iako se njegov nastanak povezuje uz proces prerastanja jednoprostorne prizemnice (starosl. model iz pradomovine) u ekonomičniji i suvremeniji oblik dvokatne kuće, iz dosadašnjih istraživanja nije moguće jednoznačno utvrditi postoji li i u lokalnom ant. naslijeđu sličan model, koji su novi stanovnici mogli prihvatiti. Stoga bi, imajući u vidu rasprostranjenost ganjka u narodnoj arhitekturi predalpskoga, dinarskoga i dijela panonskoga prostora, trebalo dopustiti mogućnost da je riječ o autohtonoj formi, koja se sa slav. stanovništvom proširila i u dio sjevernoitalskoga prostora. Općeprihvaćena je pretpostavka da je b. u urbane prostore preuzet iz ruralnih, vjerojatno u XII. st. Pojavljuje se na glavnom (pristupnom) pročelju kuće i položen je, zajedno sa stubištem, usporedno s nosivim zidom. U rjeđim slučajevima, a posebice kod nizova zgrada, pristupno je stubište položeno okomito na pročelje; katkada stubište može biti položeno i uz zabatni zid zgrade, ali s baladurom na gl. pročelju. B. je redovito širine stubišta, ili je tek nešto širi od njega, ali može biti i dvostruko širi od stubišta i gotovo kvadratne osnove; u takvim se slučajevima često natkriva jednostrešnim krovom (takav se arhit. element na Vodnjanštini naziva liago). Materijal za gradnju uglavnom je grubo tesani kamen, a u urbanim prostorima zamjenjuje ga finije obrađeni tesanac ili klesanac. Kad je b. natkriven, drveno krovište uglavnom nose zidani kameni stupovi, rjeđe klesani stupovi iz jednoga komada kamena, a još rjeđe drveni stupovi, koji su učestaliji na sjev. perimetru pojave istar. ruralne kuće, prema tršćanskom i slov. Krasu. U konstruktivnom smislu, stube su često konzolno uzidane u nosivi zid, a u razvijenom obliku u nosivi zid kuće i parapetni zid stubišta.
LIT.: M. Perossa, Prostorsko stanjovanjska kultura Istre v okviru regionalne stanovanjske kontinuitete (doktorska disertacija), Ljubljana 1993.
B. Nefat
članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.
baladur ili balidor. Istarska enciklopedija (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 13.10.2024. <https://istra.lzmk.hr/clanak/baladur-ili-balidor>.