bankarstvo

bankarstvo. Začetci modernoga bankarstva u Istri javljaju se s pojavom kreditnoga zadrugarstva potkraj XIX.st. Inicijator osnivanja posujilnica i kreditnih zadruga bio je M. Laginja, koji je u svojem proglasu Istarskom narodu obrazložio zadatak i način poslovanja posujilnica po uzoru na zadružni pokret u Sloveniji. Njegovom je zaslugom 1891. osnovana Istarska posujilnica u Puli, koja je ujedno i prvi suvremeni kreditni zavod u Hrvatskoj. Nakon toga posujilnice i kreditne zadruge otvorene su u Pazinu, Voloskome, Buzetu, Bermu, Medulinu, Cresu, Malome Lošinju, Žminju, Vodnjanu, Brseču, Baderni i dr. Utemeljenjem posujilnica i kreditnoga zadrugarstva s povoljnijim uvjetima kreditiranja i nižim kamatama zadan je ozbiljan udarac dotadašnjem lihvarstvu, a seosko je gospodarstvo dobilo velik razvojni poticaj. Do I.svj. rata na području Istre postojalo je 109 kreditnih, nabavno-prodajnih i potrošačkih zadruga. Nakon pripojenja Istre Italiji 1920. kreditno zadrugarstvo proživljavalo je teške dane. Na udaru tal. vlasti prva je bila Istarska posujilnica u Puli, koja je unatoč pozitivnoj bilanci likvidirana 1928. Ubrzo je došlo do raspada kreditnoga zadrugarstva u Istri, koje zamjenjuju tal. drž. banke i Cassa di risparmio, sa sjedištem u Puli i filijalama po Istri. Dolazak skupoga tal. kapitala uvjetovao je opći pad gosp. aktivnosti u Istri, a na javnim je dražbama 1924–40. zbog prezaduženosti u bescjenje prodano 7000 seoskih posjeda. Nakon II.svj. rata odlukom Narodnoga odbora Kotara Pule 1956. osnovana je Istarska komunalna banka i Štedionica Pula s filijalama u 14 općina Istre, iz koje su nastale → Istarska kreditna banka Umag d. d. i Istarska banka d. d. Pula (→ Nova banka d. d. Zagreb), kojih je poslovanje uvelike pridonijelo ukupnu razvoju Istre. Izvozna orijentacija istar. gospodarstva, ubrzan turist. razvoj Istre i stalan rast štednje stanovništva privukli su mnoge domaće i strane banke, pa ih u Istri djeluje još 13: Erste&Steiermärkische, Riadria, Zagrebačka, Gospodarsko-kreditna, Raiffeisen, Dubrovačka, Croatia, Hypo Alpe-Adria, Privredna banka – Laguna banka, Primus, Volksbank, Banka Brod i Banka Sonic. Dolazak stranih banaka u Istru pridonio je modernizaciji poslovanja cjelokupnoga bankarskoga sektora. Obogaćena je ponuda usluga i bankarskih proizvoda, a pojačana konkurencija dovela je do pojeftinjenja kapitala i povoljnijih uvjeta kreditiranja, posebice maloga gospodarstva i stanovništva.

M. Ferenčić