borgonja
traži dalje ...borgonja, istar. autohtona crna sorta vinove loze, srednje bujne vegetacije, redovite i dobre rodnosti. Grozd joj je valjkast i zbijen, težine 100−250 g sa sitnim do srednje velikim tamnoplavim bobicama, koje imaju tanku kožicu i sočno meso. Tamnozeleni trodijelni list srednje je velik, hrapav i debeo. Trs je srednje jakosti, a rozgva boje lješnjaka srednje razvijena. Pupanje se odvija od druge dekade travnja do početka svibnja, a cvatnja na početku lipnja; bobice počinju sazrijevati u sredini kolovoza, a punu zrelost grožđe postiže u drugoj polovici rujna. Zbog ranijega početka vegetacije, b. može biti osjetljiva na kasne proljetne mrazove. Osjetljiva je na pepelnicu i sivu plijesan; nije otporna na sušu. Najbolje rezultate postiže na crvenici u sjeverozap. Istri (okolica Poreča, Novigrada, Umaga i Višnjana). Prikladna je za različite uzgojne oblike (niske ili povišene, jednostavne ili složene) i rodna drva (kratko ili dugo). B. daje umjereno jako do jako vino (11−12,5 volumnih postotaka alkohola) puna okusa, osvježavajuće kiselosti, određene trpkosti. Miris mu podsjeća na šumsko voće (posebice jagode) i ljubičice, a boja mu je od granatne do tamnocrvene. Prikladna je za proizvodnju mladoga beaujolais vina. Ta je sorta posljednjih godina zanemarena zbog nedostatka sadnoga materijala. Vrlo je omiljena u Istri i zahvalna je za uzgoj te se očekuje da će postati osnovni nositelj istarskoga crnoga sortimenta.
Đ. Peršurić, S. Radeka, D. Gluhić
članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.
borgonja. Istarska enciklopedija (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 20.4.2025. <https://istra.lzmk.hr/clanak/borgonja>.