Červar-Porat (Červar, Črvar)

Červar-Porat (Červar, Črvar), naselje u razvedenoj luci kraj Poreča (45°16,9′N; 13°16′E); 726 st. (2001). Nalazi se u istoimenoj uvali, koju čine dvije uvale, Lunga i Sveta Marina, a bila je naseljena već u rimsko doba (u blizini je i jedna prapov. gradina). U kasnoantičkom izvoru (→ Anonim Ravenjanin) spominje se insula  → Cervaria. Na juž. obali uvale pronađeni su ostatci (istraživala V. Girardi-Jurkić) velikoga rimskoga gosp. kompleksa, s keramičkom peći na jednoj, a uljarom na drugoj strani. Peć je radila u I. st. (konfiguracija dna uvale upućuje na male zalihe gline), a uljara i poslije, do II. ili III. st. Stambeni dio čini niz prostorija s hipokaustom i bazenima, a u kasnoj se antici i dalje koristio uz preinake, vjerojatno V–VI. st., kada je naselje napušteno. Ima i tragova kršć. kulta. Proizvodnja maslinova ulja (ili vina) te keramičkih izrađevina (predmeti proizvodnje nisu pouzdano utvrđeni) povezana je s procvatom gospodarstva na cijeloj zap. obali Istre, a zamire s opadanjem intenziteta trgovine na cijelom Sredozemlju. Veliki gosp. kompleks Červar izgrađen je u XVIII–XIX. st. na najvišoj točki između uvale Červar i uvale Sv. Martina, a u uvali Červar postojale su dvije zgrade gospodarske namjene, od kojih je jedna bila gostionica. Na tome mjestu izgrađeno je 1970-ih novo naselje za 6500 stanovnika, što je bio prvi primjer cjelovite regulacije sezonskoga grada na ist. obali Jadrana. Urbanistički plan izrađen je u Urbanističkom institutu Hrvatske (autor J. Matijević), a apartmanske građevine prodane su na tržištu kao kuće za odmor. Osim toga, naselje je dobilo i hotel te sve druge gosp. sadržaje primjerene turizmu (trgovine, restorane), i veliku turističku lučicu (marinu) u uvali Lunga s radionicom (za popravke brodskoga trupa, motora i instalacija te popravak jedara i jarbola) za manje jahte i brodice. Urbanistička shema naselja i arhit. koncepcija građevina naselja temelje se na regionalnim značajkama primorskih urbanih aglomeracija, prilagođenih novim zahtjevima i sezonskom ritmu života. Tijekom Domovinskoga rata naselje je dijelom poslužilo za privremeni smještaj prognanika i izbjeglica, a u novije doba sve se više profilira kao stalno naselje, gubeći sezonski značaj..

LIT.: V. Jurkić-Girardi, Građevinski kontinuitet rimskih gospodarskih vila u zapadnoj Istri, Histria historica, 1981, 2; J. Matijević, Červar-Porat, Čovjek i prostor, 1982, 7–8.

R. Matijašić