comunità degli Italiani

traži dalje ...

comunità degli Italiani, zajednice što su ih nakon II. svj. rata osnivale skupine građana tal. nacionalnosti izvan Italije. U socijalist. Jugoslaviji prve su takve tal. zajednice kulture, nazivane circoli italiani di cultura (CIC), osnovane u drugoj pol. 1946. u Rijeci, Opatiji i Puli, a u veljači 1947. tal. udruga Unione degli Italiani dell’Istria e di Fiume (UIIF) odlučila je da se osnuju i u dr. mjestima u kojima su živjeli Talijani: u Labinu, Vodnjanu, Fažani, Galižani, Malom Lošinju, Poreču, Pazinu, Rovinju, Šišanu, Taru, Balama i Višnjanu. U Zoni B u Bujama, Kopru, Izoli, Piranu i Umagu prvo su 1945–46. osnovane zajednice narodne kulture, koje su se preuredile u CIC te 1950. ušle u okvire UIIF-a; njima se 1952. pridružila i zajednica u Novigradu. Poslije potpisivanja Londonskoga memoranduma 1954. sve su zajednice ušle u UIIF. U njima su se razvijale knjižnice i čitaonice, sportska, umj. i kult. djelatnost, u kojoj su isprva sudjelovali zborovi, mandolinski orkestri i dramske skupine. Na prijelazu 1940-ih u 1950-e zbog teškoga polit. položaja talijanske nac. zajednice (egzodus, tršćansko pitanje) umanjena je djelatnost nekih zajednica, a neke su prestale djelovati (npr. one u Fažani, Malom Lošinju, Pazinu i Višnjanu, koje su obnovljene tek 1990-ih). Stanje se donekle poboljšalo poslije potpisivanja Londonskoga memoranduma 1954. Zajednica u Savudriji osnovana je 1959., a u Brtonigli 1968. U okviru reforme jugosl. polit. sustava 1971–73. i izričitom voljom UIIF-a svi su circoli italiani di cultura preustrojeni u comunità degli Italiani (CI), koje su postale službenim predstavnicima etničke skupine na određenom području. Tako su zajednice dobile i konkretnu polit. ulogu, koja se naslanjala na tradicionalno kulturno-umj. djelovanje. U Sloveniji su nakon ustavne reforme 1974. osnovane i talijanske samoupravne interesne zajednice (comunità d’interesse autogestite della nazionalità), ali one nisu nadomjestile zajednice Talijana (CI), koje su i dalje djelovale na Koparštini. Zajednica u Novoj Vasi osnovana je 1974., u Cresu 1982 (do tada je djelovala kao podružnica one u Rijeci), a u Ploštinama kraj Pakraca 1984. S demokratizacijom društva 1990-ih i poslije nastao je čitav niz novih zajednica koje su ušle u Talijansku uniju: Bertoki, Kaštel, Krasica, Hrvatini, Mošćenička Draga, Grožnjan, Kutina, Lovran, Livade-Gradinje, Lipik, Materada, Momjan, Baderna, Motovun, Vrsar, Buzet, Lovrečica-Babići, Labinci-Kaštelir, Split, Šterna, Zrenj, Vižinada i Zadar. U Izoli je 1997–98. osnovana Comunità degli italiani »Dante Alighieri«, koja je nastala uz onu postojeću.

LIT.: F. Radin i G. Radossi, La comunità rimasta, Zagabria 2001.

S. Lusa

ilustracija
COMUNITÀ DEGLI ITALIANI, ulaz (Herkulova vrata) u zgradu Zajednice Talijana u Puli

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.

Citiranje:

comunità degli Italiani. Istarska enciklopedija (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 24.11.2024. <https://istra.lzmk.hr/clanak/comunita-degli-italiani>.