folklorna društva

folklorna društva, amaterske udruge u kojima se njeguje predajna kultura, tj. nar. običaji i stvaralaštvo. Nakon II.svj. rata u Istri se ponovno počela oživljavati i njegovati kult. predaja ruralnih sredina i različitih nac. pripadnosti te organizirati odgovarajuća folk. društva. U Miljama je 1950-ih utemeljeno društvo Compagnia Folcloristica Ongia, u kojem djeluju puhački orkestar, manja instrumentalna skupina i skupina žena koje njeguju stare običaje i nošnju iz XIX.st. (članovi društva oživjeli su stari plesni motiv »ballo della verdura«). Južno od Trsta (Dolina, Boljunec, Domino), od 1960-ih djeluje slov. Tržaška Folklorna skupina Stu ledi (u okviru koje je i ženska pjevačka skupina). Ona njeguje predajne motive tršćanske okolice i susjednih regija, ugošćuje svirače violine, bajsa ili mijeha iz slov. dijela Istre i dr. U Slovenskom kulturnom društvu France Prešeren u Boljuncu djeluje tamburaška skupina. Nakon 1990. u slov. je dijelu Istre utemeljeno nekoliko folk. društava, koja ugl. obnavljaju nošnju, njeguju nar. plesne i glazb. motive, stoljećima udomaćene u sjeverozap. dijelu poluotoka (do paši, sete paši, saltin, cotiš, manfrinu, valcer, polku, mazurku, zatim motive germ. podrijetla »ples z metlo« ili »ples na karego«), nastale i pod utjecajem iz obližnjih gradova Trsta, Venecije, Kopra, Izole, Pirana. U Gračišču je sjedište Etnomuzikološko-gledališke skupine Šavrini in Šavrinke (koja njeguje, među ostalim, svojstvenu žensku i mušku nošnju) i Folklornoga društva Sv. Miklauž. U Kubedu je obnovljeno društvo Skala. U Folklornom društvu Žejanski zvončari djeluju pjevači Kantaduri i plesna skupina koja izvodi čotiš, mazulin, polku, špic polku, valcer, potresuljku, i to uz pratnju harmonike, berde, cindre; na njihovoj se ženskoj i muškoj nošnji zapažaju utjecaji iz obližnjih slov. krajeva i većih gradova. U zaleđu Opatije i u Matuljima djeluje osam zvončarskih skupina, ugl. za mesopusta. U Kulturno-umjetničkom društvu Rudar, osnovanom 1949. u Raši, djeluju mnogi svirači, pjevači, plesači, koji predstavljaju svoj kraj na smotrama i festivalima u Istri i dr. u Hrvatskoj te u inozemstvu. Folklorno društvo Cere osnovano je u Cerama 1956. od grupe Seljačka sloga (koja je utemeljena 1945., no njezini su članovi nastupali i prije njezina osnutka, npr. na partiz. priredbama 1944). Folklorno društvo Mate Balota utemeljeno je 1968. u Puli radi njegovanja folk. baštine i promicanja folk. djelatnosti, a prvim mu je predsjednikom bio S. Zlatić. Na području južne Istre djeluju folk. sekcije kulturno-umj. društava Barban (od 1976. u Barbanu), Uljanik (od 1958. u Puli), Roverija (od 1977. u Juršićima), Stjepan Žiža (u Rovinjskom Selu, potječe još od otvaranja čitaonice 1898), Dvigrad (od 1975. u Kanfanaru), Mendula (od 1978. u Medulinu, gdje je folk. skupina djelovala već 1945). Radi odgoja podmlatka organiziraju se folk. skupine u osnovnim školama, npr. Neven (od 1955. u Šijani u Puli), Mladice (od 1970-ih u Žminju), zatim grupa u Sv. Lovreču Pazenatičkom (od 1972) i dr., iz kojih su stasali mnogi folkloristi. Čuvanjem nac. baštine požrtvovno se, no bez veće stručne potpore, bave i tal. društva u Vodnjanu, Galižani, Balama, Rovinju, Umagu i dr.

E. Zonta