Funtana

Funtana, naselje u sr. dijelu zap. Istre (45º10′N; 13º37′E; 26m nadm. vis.); 831st. (2001). Smješteno je 6km južno od Poreča, na obali istoimene uvale između Poreča i Vrsara, općina Vrsar. Ime potječe od izvora vode blizu mora. Smještaj na niskoj i plodnoj obali pogoduje poljodjelstvu (vinogradi, masline, žitarice, voće, povrće), a razvijeno je i ribarstvo. Pred obalom je nekoliko manjih otočića i školja (Veli Školj, Mali Školj, Reverol, Tovarjež, Tuf). Stari dio je smješten na maloj uzvisini uz obalu, a krajem XX.st. jako se proširila razvojem turizma (hotel, kampovi, kuće za odmor, apartmani, sobe) pa danas može primiti 20000 gostiju. God. 1910. otvorena je hrv. škola. Duž obale i u unutrašnjosti na više mjesta ima tragova prapovijesne i rim. naseljenosti. U srednjem vijeku F. je bila feud (od Fontane do Mulindrije) u vlasništvu tršćanskoga biskupa, mlet. plemića Andree Dandola i porečkoga biskupa te od XVI.st. obitelji Borisi, koja je 1590. mjesto naselila izbjeglicama iz Dalmacije i Zete koji su bježali pred Osmanlijama. Župna crkva sv. Bernarda izgrađena je 1621. na mjestu prijašnje. Uz nju je na najvišoj točki uzvisine renesansno-barokni Kaštel, preuređena palača knezova Borisi. Na rubu staroga dijela naselja crkvica je sv. Lucije iz XVIII.st., a na groblju Gospa od Karmela iz XVII.st. Na starom je groblju crkva Gospe od Milosti iz XVI.st., u kojoj su pronađeni zavjetni grafiti mlet. lađa. F. ima i galeriju Zgor murve, sa stalnim postavom slika (istar. naivne umjetnosti te izmjenjivim izložbama drugih lik. stvaralaca). U Valkaneli južno od Funtane smješten je park skulptura Dušana Džamonje.

LIT.: M. Baldini, Sakralna zbirka Funtane i Vrsara, Poreč 1993; R. Buršić, Funtana – na izvorima prijateljstva, 2002.

R. Matijašić, M. Baldini