Gortan, Vladimir

Gortan, Vladimir, antifašist (Beram, 7.VI.1904 – Pula, 17.X.1929). Po zanimanju poljodjelac, 1928. postao je članom tajne antifašističke organizacije osnovane u Trstu (Borba, odn. → TIGR), koje je cilj bio rušenje fašizma i oslobađanje Istre i Slovenskog primorja svim sredstvima. Šesteročlana skupina (→ gortanovci) odlučila je poduzeti akciju na dan tal. parlamentarnih izbora, 24.III.1929. Pucajući pred povorku seljaka koji su išli na glasovanje, skupina je ubila jednoga seljaka kraj Kamuž brijega. Pri pokušaju bijega u Jugoslaviju 28.IV. G. je uhićen i odveden u Rim, gdje je pod mukama priznao sudjelovanje u akciji. Iako on nije pucao u povorku kraj Kamuž brijega, sud ga je proglasio predvodnikom skupine (»capobanda«) i osudio na smrt strijeljanjem. Strijeljan je na obali morske uvale u juž. dijelu Pule (Gortanova uvala). Posmrtni su ostatci 1953. preneseni u monumentalnu grobnicu podno Berma. Postao je simbolom otpora Istrana fašizmu, pa su partiz. brigade 1943–45. nosile njegovo ime.

LIT.: E. Apih, Italia, fascismo e antifascismo nella Venezia Giulia 1918–1943, Bari 1966; B. Janjatović, Suđenje Gortanu i drugovima, Dometi, 1973, 5–6.

H. Buršić